IDS-ova Katarina Nemet rekla je u četvrtak u Hrvatskom saboru da pomoćnici ili asistenti u nastavi još uvijek nemaju primjereno reguliran radno- pravni status upozorivši da ugovore sklapaju samo na jednu nastavnu godinu, a i potplaćeni su.
“Ugovore sklapaju samo na jednu nastavnu godinu, pa kad ona dođe do svojega kraja, ne znaju što im donosi budućnost, hoće li ili neće na jesen ponovo dobiti taj posao”, rekla je Nemet tijekom slobodnih govora.
Stoga mnogi od njih u ljetnim mjesecima traže privremene poslove ili se prijavljuju na Zavod za zapošljavanje, čekajući jesen i nadajući se kako će se vratiti na posao asistenta.
Pri tome, upozorila je, i djeca s teškoćama, u čijem obrazovanju pomoćnici sudjeluju, kao i njihovi roditelji, žive u neizvjesnosti hoće li i u novoj školskoj godini dobiti istog asistenta, uz kojeg se dijete vezalo, što toj djeci puno znači.
“I tako ukrug, iz godine u godinu, sretni su oni koji se vrate na staro radno mjesto, a ima i onih koji nažalost tu mogućnost ne dobiju”, rekla je.
Navela je da je u lani u školama bilo je između 5.700 i 6.000 djece koja su imala pomoćnike u nastavi, a pomoćnika i stručnih komunikacijskih savjetnika bilo je 5.400. Smatra i da tome treba dodati da je realan broj djece s opravdanom potrebom za pomoćnikom u nastavi u prošloj školskoj godini bio oko 10.000, što je bitno više od broja djece koja su pomoćnike imala, a gotovo dvostruko više od broja raspoloživih asistenata.
Nemet je upozorila i na problem financiranje pomoćnika u nastavi jer su, između pojedinih županija ili čak u pojedinim gradovima unutar iste županije, iznosi plaća asistenata potpuno neujednačeni.
Apelirala je na ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa da se uredi i regulira radno-pravni status asistenata u nastavi, definiraju konkretni uvjeti za zaposlenje, ali i da im se osigura dostojanstvena plaća za njihov rad.
Marić (SDP): Još lani tražili smo da se maloljetnicima zabrani prodaja energetskih pića, vlada je odbila
SDP-ova Andreja Marić podsjetila je da je SDP u lipnju prošle godine u saborsku proceduru izmjenu i dopunu Zakona o trgovini kojima bi se djeci zabranila prodaja energetskih pića, ali je to vlada odbila.
Upozorila je i kako su prije tri dana inspektori slovenske Uprave za sigurnost hrane zabranili kofeinsku verziju napitka Prime koju konzumiraju i naši tinejdžeri jer sadrži sastojak L-teanin koji nije dopušten u bezalkoholnim pićima u EU.
“Energetski napitci uz kofein i L-teanin često sadrže i visoke razine šećera što sve zajedno može biti štetno za zdravlje, pogotovo ako se konzumira u velikim količinama”, poručila je.
Marić je navela i da je ministar zdravstva Vili Beroš prije dva dana održao sastanak sa ravnateljem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslavom Capakom i glavnim Državnim inspektorom Andrijom Mikulićem tijekom kojeg je najavljena i hitna akcija radi ograničenja konzumacije takvih pića u mlađoj populaciji te je pozvala ministra da ispuni obećanje o potpunoj zabrani prodaje energetskih pića maloljetnicima.
Upozorila je i na opasnost od konzumiranja nikotinskih vrećica koje konzumiraju djeca i mladi, a može se i kupiti na svakom kiosku. Drži kako ni djeca niti njihovi roditelji nisu svjesni štetnosti konzumiranja tog pripravka.