Prema podacima HOO-a, hrvatski sportaši su u 2023. na svjetskim i europskim prvenstvima u kadetskoj, juniorskoj i seniorskoj konkurenciji osvojili 161 medalju, od čega su 52 zlatne, 50 srebrnih i 59 brončanih, a kad se pribroje nastupi u ostalim međunarodnim natjecanjima broj osvojenih odličja penje se do 400.

Nogometaši u finalu Lige nacija, idu i na EURO 2024.

Za hrvatsku nogometnu reprezentaciju 2023. je bila još jedna uspješna godina. Poslije dvije medalje sa svjetskih prvenstava u 2023. su Vatreni igrali finale Lige nacija. Nakon što je u skupini Hrvatska bila ispred Danske, Francuske i Austrije, na završnici u Nizozemskoj je prvo svladala domaćina u polufinalu s 4-2 u produžetku, a potom je zaustavljena od Španjolaca u velikom finalu. U 120 minuta nije bilo golova, ali su Španjolci bili s 5-4 uspješniji u izvođenju jedanaesteraca.

Reprezentacija je potom izborila i odlazak na EURO u Njemačkoj iduće godine te će to biti trinaesto od 15 velikih natjecanja na kojem će nastupati hrvatski igrači. Bilo je određenih problema pri kraju kvalifikacija, dogodila su se dva vezana poraza od Turske i Walesa, najviše zbog ozljeda te neigranja Perišića i Kramarića, ali Hrvatska je opet došla do cilja. Na Europskom prvenstvu izabranici Zlatka Dalića igrat će u jakoj skupini gdje će im suparnici biti Španjolska, aktualni europski prvak Italija i Albanija.

U prošloj domaćoj sezoni Igor Bišćan je odveo Dinamo do novog naslova prvaka Hrvatske u završnoj borbi protiv Hajduka. No, neuspjeh u kvalifikacijama Lige prvaka brzo je odgurnuo Bišćana prema izlaznim vratima, a u Dinamo je za trenera došao Sergej Jakirović koji je posve nenadano napustio Rijeku gdje je nizao uspjeh za uspjehom.

Tradicija lakog rušenja trenera u HNL-u je nastavljena i tijekom 2023. pa su jedini neokrznuti treneri u prvoligašima, unutar dvije sezone, Čabraja u Lokomotivi i Kovačević u Varaždinu. Poljud je morao napustiti Ivan Leko, a njegova zamjena Mislav Karoglan doveo je Hajduk do prvog jesenskog naslova kluba nakon čak 19 godina. Ranije su Splićani drugi put u nizu osvojili Hrvatski kup, ovaj put pobjedom u finalu protiv Šibenika 2-0.

Veliki su uspjeh kreirali mladi igrači Hajduka koji su u Ligi prvaka mladih, nakon pobjeda protiv Milana i dortmundske Borussije između ostalih, igrali finale i izgubili od nizozemskog AZ Alkmaara.

Hajduk, Rijeka i Osijek ni u ljeto 2023. nisu ostavili duboki trag u europskim natjecanjima, a unatoč porazima i pogreškama Dinamo je dohvatio europsko proljeće u Konferencijskoj ligi, gdje će igrati u nokaut fazi. Suparnik na putu prema osmini finala bit će mu španjolski Betis.

Po prvi puta je odigrana Liga nacija nogometašica, a Hrvatice su kroz igranje u Ligi B izborile dodatne kvalifikacije za ulazak u elitnu Ligu A. Na tom putu tijekom 2024. će odigrati dvije utakmice protiv Norvežanki.

Srbiću europsko zlato i svjetsko srebro 

Tin Srbić je nastavio nizati sjajne rezultate na preči i u 2023. godini u kojoj je svoju kolekciju medalja s velikih natjecanja obogatio s europskim zlatom osvojenim u Antalyji u travnju te svjetskim srebrom osvojenim u Antwerpenu u listopadu. Srbić je za svoju izvedbu u finalu EP-a dobio ocjenu 14.233 te tako za 0.033 nadmašio drugog Talijana Carla Macchinija i nakon dva srebra (Szczeczin 2019., Mersin 2020.) napokon stigao do najsjajnijeg odličja na kontinentalnoj smotri.

Pola godine poslije na SP-u Srbić je u finalu odradio još bolju vježbu i dobio ocjenu 14.700, ali fenomenalni Japanac Daiki Hashimoto bio je nenadmašan sa 15.233. Uz Srbića na SP u Antwerpenu nastioli su još i veteran Filip Ude, koji je zauzeo 57. mjesto na konju s hvataljkama te Tina Zelčić koja je bila 52. na gredi.

Najveća priča SP-a u Antwerpenu bio je trijumfalni povratak Amerikanke Simone Biles. Nakon dvogodišnjeg izbivanja s natjecanja Biles je u Antwerpenu osvojila četiri zlata (ekipno, višeboj, greda, tlo) i srebro (preskok).

I ove godine Osijek je bio domaćin jednog od natjecanja “World Challenge Cupa”, natjecanja koje je održano u dvorani Gradski vrt od 8. do 11. lipnja.  Srbić je u Osijeku zauzeo treće mjesto na preči na putu do ukupne pobjede u tom natjecanju, dok je domaće gledatelje oduševila i bronca Tine Zelčić na gredi.

Giovanni Cernogoraz svjetski i europski prvak

Giovanni Cernogoraz je obilježio 2023. osvajanjem naslova svjetskog i europskog prvaka u trapu. Vlasnik olimpijskog zlata iz Londona 2012. svojoj je kolekciji medalja u kolovozu dodao onu koja mu je nedostajala, osvojivši naslov svjetskog prvaka u Bakuu, a time je ostvario i normu za nastup na OI u Parizu 2024. Sjajni Novigrađanin je potom u rujnu na domaćem terenu u Osijeku osvojio i naslov europskog prvaka, a pojedinačnim ostvarenjima je prethodilo momčadsko zlato u srpnju na Europskim igrama, koje je osvojio u društvu Antona Glasnovića i Francesca Ravalica, koji je u pojedinačnom natjecanju bio četvrti.

Na Europskim igrama su momčadsku srebrnu medalju osvojili Petar Gorša, Miran Maričić i Josip Sikavica u gađanju zračnom puškom, da bi u istom sastavu na Svjetskom prvenstvu u Bakuu osvojili brončano odličje.

Hrvatski predstavnici su imali uspjeha i na natjecanjima Svjetskog kupa. Anton Glasnović je pobijedio u trapu na natjecanju u Larnaci, a s bratom Josipom i Giovannijem Cernogorzom je bio momčadski pobjednik u Rabatu. Miran Maričić je na početku sezone Svjetskog kupa u Kairu osvojio broncu u zračnoj pušci.

U ožujku se na Europskom prvenstvu u Tallinnu u juniorskoj konkurenciji istaknula Anna Ćukušić koja je osvojila zlatnu medalju u gađanju zračnim pištoljem.

Pravu žetvu medalja imali su hrvatski predstavnici na Svjetskom prvenstvu u samostrelu u Mađarskoj, s kojeg su se vratili s 26 odličja u svim kategorijama. Najviše se istaknuo Domagoj Pereglin s pojedinačnim zlatom i srebrom te momčadskim naslovom svjetskog prvaka, a uz dva pojedinačna svjetska rekorda, sudjelovao je i u postavljanu momčadskog svjetskog rekorda. Martin Oborovečki je osvojio zlato i srebro u pojedinačnim disciplinama, a Mihaela Oborovečki ima pojedinačno zlato i broncu te ekipno zlato. Jedno pojedinačno zlato osvojila je i Valentina Mrnjavčić Pereglin.
Tome treba dodati i ukupne pobjede u Svjetskom kupu koje su osvojili Valentina Mrnjavčić Pereglin i Martin Oborovečki.

Sinkovići nastavili skupljati odličja i opet promijenili disciplinu 

I 2023. je bila godina uspjeha za hrvatsko veslanje, a braća Martin i Valent Sinković su nastavili s berbom medalja postavši europski prvaci i svjetski doprvaci. Osvojili su zlatnu medalju u dvojcu na pariće na Europskom prvenstvu koje je održano na Bledu.  Najpopularnija hrvatska sportska braća sedmim su naslovom europskih prvaka pokazala da su vjerojatno najbolji veslači svih vremena jer uspjesi koje postižu bit će teško nadmašivi za generacije koje dolaze. U disciplini dvojca na pariće Sinkovićima je ovo treći naslov u karijeri i drugi uzastopno u ovoj disciplini, odnosno treći naslov prvaka Europe uzastopno s obzirom na to da su i u disciplini dvojac bez kormilara bili prvaci te ukupno deveta medalja s europskih prvenstava. Uz sedam zlata, Sinkovići su vlasnici i dva europska srebra, ali ona dolaze iz drugih disciplina, točnije četverca, kao i discipline dvojac bez kormilara.

Sinkovići su u rujnu na Svjetskom prvenstvu u Beogradu osvojili srebrnu medalju, priznali su da nisu naviknuli na druga mjesta, ali da će sada raditi još bolje kako bi bili spremni promijeniti taj rezultat na OI u Parizu sljedeće godine. U cilj su ušli s vremenom 6:12.44 zaostavši za posadom Nizozemske više od tri sekunde. Za Sinkoviće je to ukupno deveta medalja u karijeri sa svjetskih prvenstava, od čega je šest zlatnih, dvije su srebrne i jedna brončana.

Krajem godine su Martin i Valent odlučili za Olimpijske igre u Parizu promijeniti disciplinu te dvojac na pariće zamijeniti dvojcem bez kormilara, Normu za plasman na OI U Parizu ostvarili su i braća Patrik i Anton Lončarić u dvojcu bez, ali će na OI nastupiti u dvojcu na pariće.

OI u Parizu nisu mogle proći bez neuništivog Damira Martina, koji je u samcu izborio olimpijske igre, svoje četvrte u karijeri u kojoj ima dva olimpijska srebra i broncu.

Sestre Ivana i Josipa Jurković morale su zbog bolesti odustati od SP-a u Beogradu, a a iduću priliku olimpijksu normu za to će imati na Završnoj olimpijskoj kvalifikacijskoj regati 2024. Ako im to pođe za rukom, postat će prva ženska posada u povijesti Hrvatske koja se uspjela kvalificirati na Olimpijske igre u veslanju.

Barbara Matić osvojila europsku i svjetsku broncu 

Džudašima su 2023. obilježila dva velika natjecanja, europsko i svjetsko prvenstvo, a najtrofejnija hrvatska džudašica Barbara Matić osvojila je broncu na oba natjecanja.

U svibnju je u Dohi održano Svjetsko prvenstvo, a Matić nije uspjela obraniti naslov svjetske prvakinje u kategoriji do 70 kilograma, međutim osvojila je broncu. Isti uspjeh ostvarila je i u studenom na Europskom prvenstvu u Montpellieru, gdje je četvrti put u karijeri osvojila brončanu medalju u kategoriji do 70 kg.

Na EP do 23 godine koje je u studenom održano u Potsdamu hrvatska džudašica Ana Viktorija Puljiz osvojila je brončano odličje.

Od brojnih turnira prošle godine na kojima su nastupali hrvatski džudaši, možemo izdvojiti Grand prix u Zagrebu na kojem je slavila Lara Cvjetko koja je u neizvjesnom finalu kategorije do 70 kg svladala dvostruku svjetsku prvakinju Barbaru Matić i tako došla do jedne od najvećih pobjeda u karijeri.

Novi svjetski naslov Lene Stojković, zlato osvojio i Marko Golubić

I hrvatski tekvondo borci su se okušali na Svjetskom prvenstvu koje je održano u Bakuu, gdje su bili uspješni osvojivši ukupno šest medalja. Lena Stojković je obranila naslov svjetske prvakinje u kategoriji do 46 kg, 22-godišnji Zagrepčanin Marko Golubić je osvojio prvi naslov svjetskog prvaka, a Ivan Šapina je postao svjetskim doprvakom.

Matea Jelić, olimpijska pobjednica i europska prvakinja, upotpunila je kolekciju odličja te je na SP-u osvojila brončanu medalju u kategoriji do 73 kilograma koja nije njena prva kategorija. Broncu su još osvojili Paško Božić i Bruna Duvančić.

Žetvu medalja tekvondoaši nastavili su i na Europskim igrama u srpnju u Krakovu. Zlatom su se okitili Ivana Duvančić, Lena Stojković i Ivan Šapina, srebro je uzeo Lovre Brečić, dok su broncu osvojili Kristina Tomić, Paško Božić i Nika Klepac.

Da hrvatski tekvondo i u budućnosti može očekivati dobre rezultate pokazalo je EP za mlađe seniore održano u prosincu u Bukureštu na kojem je Hrvatska je osvojila deset medalja od čega su čak četiri zlatne.  Zlato su Hrvatskoj donijeli Magdalena Matić, Mia Tukić, Matej Nikolić i Josip Bilić Pavlinović. Srebrna odličja za Hrvatsku su osvojili Darija Zeljko, Margarita Vukić, Mila Mastelić  i Vito Krpan, a broncu Ante Kovač i Oscar Kovačić.

Karatisticama ekipno srebro na EP-u, bronca na SP-u

Hrvatska ženska karate reprezentacija u borbama (Lucija Lesjak, Mia Greta Zorko, Sadea Bećirović i Lea Vukoja,) dobro je otvorila godinu osvojivši u ožujku na EP-u u Guadalajari srebrnu medalju. Ova generacija najboljih hrvatskih karatistica u ekipnom nastupu kompletirala je tako niz odličja, budući da u tri godine uzastopno imaju broncu, zlato i sada srebro. Uspjeh karatistica u borbama ponovila je i hrvatska muška reprezentacija (Enes Garibović, Ivan i Anđelo Kvesić, Ivan Martinac, Zvonimir Živković, Ante Mrvičić i Jakov Bunjevac) koja je osvojila brončano odličje posljednjeg natjecateljskog dana.

U pojedinačnoj konurenciji Enes Garibović je u kategoriji do 84 kg osvojio srebro, a Anđelo Kvesić broncu u kategoriji iznad 84 kg. Anđelu Kvesiću će 2023. ostati u dobrom sjećanju jer je na Europskim igrama u Krakovu osvojio zlatnu medalju.

Godinu je hrvatska ženska reprezentacija u borbama (Lea Vukoja, Sadea Bećirović, Lucija Lesjak i Nikolina Golomboš) zaključila još jednim oličnim rezultatom – na SP-u održanom u listopadu u Budimpešti su hrvatske karatistice osvojile brončanu medalju.

Sandra Perković bez odličja na SP-u, Jana Košćak nadolazeća zvijezda

Hrvatski atletičari i atletičarke su u 2023. nastupili na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti te na dvoranskom Europskom prvenstvu u Istanbulu, ali su na oba natjecanja ostali bez odličja.

Sandra Perković je u Budimpešti branila srebro osvojeno godinu prije u Oregonu, ali je u iznenađujućem raspletu finala završila na petom mjestu, iako je hicem na 66,57 m ostvarila svoj najbolji rezultat u sezoni i do pete serije držala treću poziciju. No, onda ju je prestigla Nizozemka Jorinde van Klinken, a potom i nova svjetska prvakinja, Amerikanka Laulauga Tausaga koja je za više od četiri metra popravila svoj dotadašnji osobni rekord i pobijedila hicem od 69,49 m. Perković je u 16 nastupa na najvećim natjecanjima (OI, SP, EP) tek treći put ostala bez medalje.

U finalu je u Budimpešti nastupio i hrvatski rekorder u bacanju kugle Filip Mihaljević te je završio na sedmom mjestu (21,57 m). Naslov svjetskog prvaka je obranio Amerikanac Ryan Crouser (23,51 m), a za medalju je trebalo baciti preko 22 metra.

Mihaljević je puno bliže odličju bio na dvoranskom EP-u u Istanbulu, na kojem je osvojio četvrto mjesto (21,43 m), a broncu je imao u rukama do zadnje serije. Tada ga je prestigao Ukrajinac Roman Kokoško (21,84 m), a naslov europskog prvaka osvojio je Talijan Zane Weir (22,06 m). Weir je odnio pobjedu i na Europskim igrama u Poljskoj, gdje je Mihaljević hicem 21,33 m osvojio srebrnu medalju.

Sandra Perković je na Hanžekovićevom memorijalu donekle isprala gorak okus koji joj je ostao nakon Svjetskog prvenstva, jer je na Mladosti pobijedila po 11. put, sa svojim najboljim hicem u sezoni (67,71 m). Pobjedu je odnio i hrvatski skakač u dalj Filip Pravdica koji je na natjecanju održanom na Trgu bana Josipa Jelačića doskočio na 8,09 m. Ovogodišnji Hanžek će ostati upamćen i po svjetskom rekordu Kenijke Beatrice Chepkoech u disciplini 2000 m sa zaprekama (5:47.42 minuta).

Veliko finale Dijamantne lige održano je u rujnu u američkom Eugeneu. Tamo je Sandra Perković osvojila treće mjesto (66,85 m), a bolje su od nje bile samo dvije Amerikanke, aktualna olimpijska pobjednica Valarie Allman (68,66 m) i aktualna svjetska prvakinja Laulauga Tausaga (68,36 m). Filip Mihaljević je s 20,98 m završio natjecanje u bacanju kugle na šestom mjestu.

Djevojka sjajnog atletskog potencijala, mlada Varaždinka Jana Košćak, imala je sezonu iz snova do ozljede na Europskom prvenstvu do 20 godina. U veljači je kao 16-godišnjakinja s 4585 bodova postavila najbolji rezultat svih vremena u petoboju za dobnu kategoriju do 18 godina. U svibnju je kao 17-godišnjakinja imala svoj prvi seniorski nastup u sedmoboju, na prestižnom višebojskom mitingu u austrijskom gradu Goetzisu, gdje je sa 6293 boda postavila apsolutni hrvatski rekord i ostvarila najbolji rezultat svih vremena u konkurenciji do 18 godina. Tada je došao taj nesretni nastup u Jeruzalemu, gdje je Jana u trećoj disciplini, bacanju kugle, ozlijedila mišić stražnje lože i morala odustati u trenutku kad je držala vodeću poziciju. Na tom je natjecanju srebrnu medalju u bacanju koplja osvojila 19-godišnja Veronika Šokota hicem od 55,41 m.

Miljenić srušio rekord Draganje i Puninskog

Na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u plivanju u Fukuoki nastupilo je troje hrvatskih predstavnika, a najbolji plasman ostvarila je Amina Kajtaz koja je u disciplini 100 metara leptir zauzela 14. mjesto s novim hrvatskim rekordom od 58.49 sekundi. Kajtaz je još nastupila i na 200m leptir te zauzela 21. mjesto, Ana Blažević je plivala na 100m i 200m prsno te bila 30., odnosno 17., dok je Nikola Miljenić zbog operacije slijepog crijeva neposredno prije polaska u Japan nastupio tek na 50m slobodno i završio kao 45.

U najveću zvijezdu natjecanja u Fukuoki izrastao je Francuz Leon Marchand koji je osvojio tri zlata (200m leptir, 200m i 400m mješovito) pritom srušivši i čak 14 godina star svjetski rekord legendarnog Michaela Phelpsa na 400m mješovito.

Krajem godine u rumunjskom Otopeniju održano je i Europsko prventvo u 25-metarskom bazenu na kojemu je sudjelovalo devetero hrvatskih predstavnika te izborilo tri finala uz postavljena tri nova državna rekorda. Nikola Miljenić je nastupio u finalima na 50m i 100m leptir uz novi nacionalni rekord na kraćoj dionici (22.52 sekundi) kojim je nadmašio dosadašnje surekordere Duju Draganju i Alekseja Puninskog. Amina Kajtaz je bila u finalu na 200m leptir, dok su nove nacionalne rekorde plivale Ana Blažević na 200m prsno i Jana Pavalić na 50m leptir.

Hrgović i dalje čeka svoju priliku, Veočić izborio nastup na OI u Parizu

Najbolji hrvatski boksač Filip Hrgović opet je samo jednom ušao u ring te je tehničkim nokautom u 12. rundi svladao Australca Demseya McKeana popravivši svoj skor u profesionalnoj karijeri na 16 pobjeda bez poraza. Hrgović je u statusu obveznog izazivača po IBF verziji, ali aktualni vlasnik pojasa Ukrajinac Oleksandr Usik ima ugovoren meč s Tysonom Furyjem za ujedinjenje svih naslova 17. veljače 2024. pa nije jasno kad bi hrvatski boksač mogao dobiti priliku boriti se za naslov svjetskog prvaka.

U amaterskoj konkurenciji najveći uspjeh ostvario je Gabrijel Veočić koji je na Europskim igrama u Krakowu osvojio srebrnu medalju u poluteškoj kategoriji (do 80kg) te tako osigurao nastup na Olimpijskim igrama u Parizu. Na putu do finala Veočić je redom svladavao Bugarina Nikolova, Rumunja Aradoaieja, Estonca Aasa te Azera Alahverdijeva, no u borbi za zlato zaustavio ga je Ukrajinac Hižnjak.

Stipanoviću europsko zlato, Jurišiću srebro

Godina 2023. donijela je hrvatskom jedrenju četiri norme za Olimpijske igre, pa će u Marseilleu putovati zasad nepoznati predstavnik u klasi ILCA 7 (bivši laser), braća Šime i Mihovil Fantela u klasi 49er, te po prvi puta kitesurfer Martin Dolenc i jedriličarka na dasci (windsurfing) Palma Čargo.

Također, u ožujku su stigla sjajne vijesti iz Italije jer je Tonči Stipanović osvojio naslov europskog prvaka u klasi ILCA 7 (bivši Laser) na Europskom prvenstvu u talijanskoj Andori, dok je srebro osvojio njegov klupski kolega Filip Jurišić, što je jedan od najvećih uspjeha hrvatskog jedrenja u povijesti.

Na SP-u u Den Haagu dvostruki olimpijski doprvak Stipanović je zauzeo konačno 21. mjesto, a Jurišić je bio odmah iza njega. To je našem jedrenju donijelo olimpijsku normu i u klasi ILCA 7, a SP u Den Haagu samo je prva od tri postaje koje odlučuju tko će od njih dvojice predstavljati Hrvatsku na Olimpijskim igrama u Parizu. Druga je Svjetsko prvenstvo u australskom Adelaideu u siječnju 2024. te regata u francuskom Hyeresu u travnju. Stipanović je s Tudorom Bilićem ove godine osvojio europski naslov i naslov svjetskih viceprvaka u neolimpijskoj klasi Stella.

Fantele su na SP-u u Den Haagu bili osmi, ali su izborili olimpijsku vizu. Šimi i Mihovilu će ovo će biti drugi zajednički nastup u klasi 49er, dok će Šime nastupiti na svojim petim OI u nizu. Fantele su godinu završili petim mjestom na Europskom prvenstvu u Portugalu.

Čak 307 medalja hrvatskih parasportaša

Protekla godina je bila iznimno bogata po broju nastupa i osvojenih medalja parasportaša na međunarodnim natjecanjima. Hrvatski parasportaši nastupili su na 84 međunarodna  natjecanja pri čemu na 13 svjetskih i 15 europskih prvenstava te 13 svjetskih kupova. Osvojeno je čak 307 medalja medalja od toga 119  zlatnih, 92 srebrne te  96 brončanih.

Najbolji hrvatski paraplivač Dino Sinovčić osvojio je srebrnu medalju na 100 m leđno u kategoriji S6 na Svjetskom prvenstvu u Manchesteru, dok je mlada, 16-godišnja Emma Mečić priredila senzaciju osvojivši srebrnu medalju na 400m slobodno (S9).
Fran Skračić je osvojio srebro (10m zračna puška ležeći), te broncu (10m zračna puška stojeći) za slijepe i slabovidne na SP-u u parastreljaštvu u Limi.

Na 10. izdanju Svjetskog prvenstva u paraatletici u Parizu Deni Černi je u bacanju kugle u kategoriji (F33) osvojio broncu. Sjajan uspjeh ostvario je i Antonio Franko koji je osvojio broncu na Svjetskom prvenstvu u paratriatlonu španjolskoj Pontevedri. Luka Drokan je osvojio srebro i broncu na u seniorskoj konkurenciji (do 80kg), dok je Rudi Antolić osvojio broncu u seniorskoj (-80kg) i broncu u juniorskoj konkurenciji (+65kg) na Svjetskom prvenstvu u obaranju ruke u Kazahstanu. Hrvatski parasportaši su na EP-u u obaranju ruke osvojili čak osam medalja.

Nakon deset godina hrvatski parakarate je stigao do nove medalje na svjetskom prvenstvu, a osvojila ju je Daniela Topić, vlasnica bronce u katama u kategoriji K-22 za osobe s intelektualnim poteškoćama na SP-u u Budimpešti.

S tri osvojene medalje, dva zlata i jednom broncom Anđela Mužinić Vincetić bila je jedna od najuspješnijih sudionica Europskog prvenstva u para stolnom tenisu koje je održano u Sheffieldu. Anđela je prvi put u karijeri osvojila zlatnu medalju u pojedinačnoj konkurenciji, slavila je i u paru sa Helenom Dretar Karić, dok je osvojila broncu u mješovitim parovima s Tomislavom Špaljom.

Čak 13 medalja osvojili su hrvatski kuglači na 22. Europskom prvenstvu za slijepe i slabovidne koje je održano u rumunjskom gradu Targu Mures, pri čemu je Ruža Markešić osvojila čak četiri medalje – tri zlata i srebro.

Protekle godine održano je i prvo izdanje “European Para Championshipsa”, multi sportskog događaja u Rotterdamu na kojem su istovremeno održana Europska prvenstva u 10 parasportova. U Rotterdamu je sudjelovalo više od 1.500 parasportaša iz 40 zemalja, među kojima i 19 hrvatskih sportaša koji su nastupili u šest sportova. Hrvatska je na “European Para Championshipsu” osvojila dvije medalje i to obje zlatne, a osvojili su ih tekvondoaš Ivan Mikulić i boćar Davor Komar.

U 2024. Hrvatski paraolimpijski odbor (HPO) ulazi sa šest evidentnih kandidata za nastup na Paraolimpijskim igrama u Parizu, a trenutno je ukupno 18 potencijalnih kandidata u šest parasportova.

Dodig najbolji u paru, Prižmiću juniorski Roland Garros

Iza hrvatskih tenisačica i tenisača još je jedna godina u kojoj se mogu pohvaliti trofejima na Grand Slam turnirima. Ovaj put je pariški Roland Garros bio sretno mjesto, a naslove su osvojili Ivan Dodig, u konkurenciji muških parova sa svojim američkim partnerom Austinom Krajicekom, te Dino Prižmić koji je trijumfirao u pojedinačnom natjecanju u juniorskoj konkurenciji, ponovivši ono što je 2005. napravio Marin Čilić.

Iako se približio ulasku u peto desetljeće svog života, 38-godišnji Ivan Dodig iza sebe ima jednu od najboljih sezona u karijeri. S Krajicekom je, osim trijumfa u Roland Garrosu, osvojio i Masters naslov u Monte Carlu te tri ATP 500 turnira (Rotterdam, Queen’s Club, Peking). To je hrvatsko-američkom paru donijelo status najboljeg para na kraju godine.

Grand Slam naslovu, svom šestom u karijeri, u 2023. se radovao i Mate Pavić. Splićanin je trijumfirao u Wimbledonu, a partnerica u mješovitom paru bila mu je Ukrajinka Ljudmila Kičenok.

Hrvatski tenis je po prvi put u posljednjih 20 godina ostao bez finalista u pojedinačnoj konkurenciji na ATP Touru, čemu su kumovale ozljede dvojice najboljih hrvatskih tenisača, Marina Čilića i Borne Ćorića. Čilić je zbog ozljede koljena u 2023. odigrao dva meča, a Ćorić je u sezoni s tri polufinala, od kojih se ističe ono na Masters 1000 turniru u Madridu, zadnji meč odigrao na US Openu.

Zbog njihovih zdravstvenih problema je patio i rezultat Davis Cup reprezentacije, unatoč velikom naporu i entuzijazmu momčadi koju je predvodio Borna Gojo. Izabranici Vedrana Martića su u veljači pobijedili Austriju u Rijeci i plasirali se na završni turnir. Split je dobio domaćinstvo jednog od četiri turnira grupne faze, ali to nije donijelo sreću našim tenisačima, a ni očekivanu podršku s tribina velike dvorane na Gripama, iako su u sastavu bila trojica Splićana. Borna Gojo je ostvario velike pobjede protiv Francesa Tiafoea i Tallona Griekspoora, ali za plasman među dvije najbolje reprezentacije koje su izborile plasman u četvrtfinale to nije bilo dovoljno.

Borna Gojo će 2023. pamtiti kao godinu u kojoj se probio u Top 100 na pojedinačnoj ATP ljestvici, gdje bi se, ako ga zaobiđu ozljede, trebao i zadržati te penjati prema društvu 50 najboljih.

U tom društvu su godinu završile dvije hrvatske tenisačice, Donna Vekić (WTA – 23.) i Petra Martić (WTA – 40.).
Vekić se nakon 18 mjeseci čekanja ponovno našla među pobjednicama na WTA Touru, a svoj je četvrti naslov u karijeri osvojila u meksičkom Monterreyu. Uz finale u Berlinu i prvo četvrtfinale na Australian Openu, 27-godišnja Osječanka je kraj sezone dočekala među 25 najboljih igračica svijeta.

Petra Martić je u veljači došla do finala turnira u Linzu, a onda je do kraja sezone još triput spojila dvije ili više pobjeda, što ju je dovelo do četvrtfinala na WTA 1000 turniru u Madridu i na WTA 500 turniru u Eastbourneu te do trećeg kola u Wimbledonu.

Iako se radi o ekshibicijskom turniru, ne treba zaboraviti ni trijumf Donne Vekić i Borne Ćorića na obnovljenom natjecanju mješovitih reprezentacija, Hopman Cupu, koje je u srpnju održano u francuskoj Nici, prvi put izvan australskog teritorija i nakon četverogodišnje stanke. Vekić i Ćorić su u finalu nadigrali Švicarsku za koju su igrali Celine Naef i Leandro Riedi, nakon što su u grupnoj fazi bili bolji od Belgije (Elise Mertens, David Goffin) i Španjolske s Carlosom Alcarazom.

Na jedinom hrvatskom ATP Tour turniru u Umagu iznenađujuće je slavio Australac Alexei Popyrin koji je u finalu svladao miljenika umaške publike, Švicarca Stana Wawrinku. Prvi australski pobjednik u Umagu je na putu do trofeja u četvrtfinalu svladao Dinu Prižmića u kojem je hrvatski tinejdžer bio ravnopravan suparnik. Hrvatski navijači su se mogli veseliti pobjedi Nine Serdarušića i Slovenca Blaža Role na turniru parova koji su u uzbudljivom finalu protiv Talijana Bolellija i Vavassorija spasili tri meč-lopte. Tako je Serdarušić postao prvi hrvatski tenisač koji je u Umagu uspio osvojiti naslov na turniru parova.

Košarkaši bez poraza u službenim utakmicama, ostali u igri za OI u Parizu

Hrvatska muška košarkaška reprezentacija je nakon sumorne 2022. u godini na izmaku doživjela rezultatski uzlet i vratila nadu košarkaškim zaljubljenicima. Košarkaši su u službenim nastupima u 2023. bili bez poraza. Nažalost, nisu sudjelovali na Svjetskom prvenstvu, već su morali igrati pretkvalifikacije za EuroBasket 2025. i pretkvalifikacijski turnira za Olimpijske igre u Parizu.

Godinu je na izborničkom mjestu započeo Aco Petrović, a pod njegovim vodstvom su pobijeđene Švicarska i Austrija.
U travnju je Upravni odbor za novog izbornika ustoličio Josipa Sesara. Pod njegovim vodstvom uspješno je zaključen pretkvalifikacijski ciklus za EuroBasket 2025. s četiri uvjerljive pobjede u dvobojima s reprezentacijama Luksemburga i Irske, a potom je uslijedio glavni događaj – pretkvalifikacijski turnir za OI u Istanbulu.

Momčad je osnažena priključenjem novog kapetana Darija Šarića, Ivice Zubca, Marija Hezonje i Jaleena Smitha. Pobjede protiv Belgije (86-55), Švedske (99-67) i Nizozemske (89-81) u grupnoj fazi, dovele su Hrvatsku do polufinala u kojem su Sesarovi izabranici nadigrali Ukrajinu (85-70), da bi u utakmici za plasman u olimpijske kvalifikacije svladali i domaćina turnira, reprezentaciju Turske (84-71).

U srpnju 2024. Hrvatska će igrati na turniru u Pireju. Slovenija i Novi Zeland stoje košarkašima na putu u grupnoj fazi, a dođu li do polufinala tamo će ih čekati netko iz terceta koji čine Grčka, Egipat i Dominikanska Republika. Samo će pobjednik turnira otići na Olimpijske igre.

Košarkašice se na početku 2023. nisu uspjele kvalificirati za ovogodišnje Europsko prvenstvo, ali su dobro započele kvalifikacije za EuroBasket 2025. Izabranice Stipe Bralića tijesno su poražene (65-70) od aktualnih europskih doprvakinja Španjolki, a onda su uvjerljivo svladale Nizozemsku (81-57).

Klupsku sezonu su obilježili košarkaši Zadra koji su pod vodstvom Danijela Jusupa u grad koji je “stvorija košarku” donijeli četvrti naslov prvaka Hrvatske svladavši u polufinalu doigravanja Cibonu, a u finalu Split. Cibona je osvojila Kup Krešimira Ćosića.

Zadrani su bili najbolja hrvatska momčad u regionalnoj ABA ligi i plasirali su se u doigravanje, ponajviše zahvaljujući sjajnom Luki Božiću koji je svojim igrama zaradio naslov najkorisnijeg igrača (MVP) osnovnog dijela sezone. Zadar je u četvrtfinalu doigravanja naletio na beogradsku Crvenu zvezdu i ispao u dvije utakmice.

Košarkašice dubrovačke Raguse su treću godinu zaredom postale prvakinje Hrvatske, a trijumfom u Kupu Ružice Meglaj-Rimac osvojile su dvostruku domaću krunu.

Popović i Ljutić u slalomskoj eliti, Zubčić nakon dvije godine opet na postolju

Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju u francuskom Meribelu i Courchevelu hrvatskim predstavnicima nije donijelo puno radosti. Najbolji plasman ostvario je Filip Zubčić koji je u veleslalomu završio na osmoj poziciji, što mu je bio najbolji plasman u sezoni.

No, sve ono što mu je nedostajalo u prošloj, 30-godišnji Zagrepčanin je posložio za početak nove sezone. Na prvom veleslalomu u francuskom Val d’Isereu je ostao na korak do postolja osvojivši četvrto mjesto, da bi osam dana poslije u talijanskoj Alta Badiji imao drugo vrijeme sa samo 19 stotinki zaostatka za nepobjedivim Švicarcem Marcom Odermattom. Dan poslije Zubčić nije uspio spojiti dvije vrhunske vožnje, ali je svejedno završio na četvrtom mjestu i nakon tri veleslaloma drži treće mjesto u redoslijedu za Mali kristalni globus u toj disciplini.

Prošla sezona je bila najbolja u karijeri Leone Popović. Darovitu 26-godišnju skijašicu iz Mrkoplja konačno su zaobišle ozljede pa je u slalomu dokazala da pripada elitnom društvu, osvojivši šesto mjesto u toj disciplini u prošloj sezoni. Imala je konstantu rezultata, završila sve utrke osim jedne, i gotovo uvijek bila među deset najboljih. Najbolje je ostavila za kraj, kad se na finalu sezone u Andori prvi put u karijeri popela na pobjedničko postolje, osvojivši drugo mjesto.

Da prošla sezona nije bila slučajna Leona je dokazala već na početku nove, kad je u finskom Leviju ponovno doskijala do drugog mjesta u slalomu za Svjetski kup. No, Leona nije sama. Zagrepčanka Zrinka Ljutić je već sa 19 godina došla do pobjedničkog postolja, kad je krajem siječnja u Špindleruvom Mlynu osvojila treće mjesto u slalomu. Bila je to sezona skijaškog odrastanja i prilagodbe na natjecanja u društvu najboljih svjetskih skijašica pa je Zrinka mnoge utrke završila bez plasmana.

Početak nove sezone je pokazao da je u pripremama napravila velik napredak i u prvih sedam utrka svaki put osvojila bodove. Ima tri Top 10 plasmana u slalomu, a na četiri veleslaloma najlošiji plasman joj je 14. mjesto, s time da je u kanadskom Tremblantu prvi put bila u Top 10 u ovoj disciplini osvojivši sedmo mjesto.

Hrvatsko alpsko skijanje doživjelo je tijekom ljetnih mjeseci težak udarac, kad je Međunarodna skijaška federacija (FIS) iz kalendara Svjetskog kupa izbacila Zagreb, unatoč tome što su slalomske utrke za Trofej snježne kraljice sa sljemenskog Crvenog spusta bile među najgledanijima u svijetu.

Godina na izmaku bila je značajna za hrvatski biatlon, koji je u Matiji Legoviću dobio osvajača dviju medalja na Svjetskom juniorskom prvenstvu. U kazahstanskom Ščučinsku Legović je osvojio srebrno odličje u sprintu te broncu u individualnom natjecanju. Da je doista darovit, Legović je pokazao i u svom debiju na Svjetskom prvenstvu u seniorskoj konkurenciji zauzevši 48. mjesto u sprintu.

Odbojkaši došli nadomak četvrtfinalu na EP-u

Tijekom 2023. održana su europska prvenstva u obje konkurencije, a više uspjeha imali su hrvatski odbojkaši koji su nakon omjera 3-2 u skupini izborili osminu finala. U skupini su Hrvati pobijedili Ukrajinu, Španjolsku i Bugarsku, dok su poraženi od Finske i Slovenije. Osmina finala je donijela dvoboj protiv Rumunjske u bugarskoj Varni gdje se Hrvatska vratila nakon 0-2 na 2-2 u setovima, ali i izgubila peti set s 12-15.

Odbojkašice nisu uspjele preskočiti prvu prepreku, natjecanje po skupinama, već su upisale svih pet poraza na prvenstvu. Bolje su od Hrvatica bile Italija, Bugarska, Rumunjska, Švicarska te Bosna i Hercegovina. No, mlađe generacije nizale su uspjehe pa je tako ženska U19 reprezentacija osvojila peto mjesto na SP-u u Osijeku, a U17 odbojkašice treće mjesto na EP-u.

U domaćim okvirima nastavila se dominacija Mladosti u obje konkurencije, premda su odbojkaši prošli trnoviti put do 22. naslova prvaka Hrvatske. Svladali su osječku Mursu 3-2 u finalnoj seriji premda su Osječani vodili 2-0, a u odlučujućem petom ogledu Mladost je slavila na gostujućem parketu.

Kod odbojkašica Mladost je lakše došla do konačnog slavlja. U finalu je Mladost svladala Dinamo s ukupnih 3-0 te tako došla do 18. naslova prvaka u povijesti te šestog u nizu. Mladostašice su osvojile i Kup natjecanje, dok je Mursa bila najbolja kod odbojkaša.

Za hrvatske klubove u obje konkurencije Liga prvaka je i dalje nedohvatljiva, ali su igračice Mladosti izborile play-off CEV kupa.

Sredinom lipnja 2024. godine Hrvatska će po treći put u nizu biti domaćin Final Four turniru europske Zlatne lige odbojkaša.

Stolnotenisače nijanse dijelile od odličja na momčadskom EP-u

Hrvatska muška stolnoteniska reprezentacija bila je u Švedskoj sasvim blizu medalje na momčadskom Europskom prvenstvu. No, u četvrtfinalu, dvoboju gdje su odlučivale nijanse, Njemačka je pobijedila 3-2. U odlučujućem petom meču Duda je s 3-2 svladao Tomislava Pucara pa tako Hrvati i dalje čekaju momčadsku medalju, prvu nakon 2014. godine.

Prije toga je Hrvatska u skupini pobijedila Švicarsku 3-0 i Austriju 3-1, dok je u osmini finala bila bolja od Slovačke s 3-1.

Stolnotenisačice su na ekipnom Europskom prvenstvu prošle skupinu nakon poraza od Rumunjske 0-3 i pobjede 3-0 protiv Slovenije, ali dalje od osmine finala nisu mogle. U toj fazi prvenstva nadjačale su ih Portugalke s 3-1. No, jedna Hrvatica ipak je osvojila europsko zlato, drugo u nizu. Legendarna hrvatska stolnotenisačica Tamara Boroš je vodeći Njemačku kao izbornica opet došla do europskog trona.

Na pojedinačnom Svjetskom prvenstvu u Durbanu najdalje je dogurao Tomislav Pucar koji je u osmini finala poražen od Egipćanina Omara Assara. Prije toga je Pucar ostvario veliku 4-3 pobjedu protiv i dalje odličnog Dimitrija Ovčarova. Filip Zeljko je u prvom kolu svladao vrlo dobrog Dudu, ali je ispao u drugom kolu kao i kod stolnotenisačica Ivana Malobabić.

Na Europskim igrama u Krakowu Andrej Gaćina je u polufinalu poražen od Francuza Felixa Lebruna, dok su Pucar i Hana Arapović obranili naslove državnih prvaka. Mlada, 19-godišnja Arapović dodatno se najavila stolnoteniskom svijetu osvajanjem naslova europske prvakinje u Sarajevu, u konkurenciji mlađih seniorki.

Aular pobijedio u najneizvjesnijem izdanju “Cro Racea”

Godinu na izmaku u biciklizmu obilježila je dosad nezabilježena dominacija jedne momčadi na velikim trotjednim utrkama. Po prvi se put u povjesti dogodilo da su i “Giro” i “Tour” i “Vueltu” osvojili vozači iz iste ekipe, Jumbo-Visme. U svibnju je u Italiji trijumfirao Slovenac Primož Roglič, u srpnju u Francuskoj Danac Jonas Vingegaard, a u Španjolskoj u rujnu Amerikanac Sepp Kuss.

Ipak, prema rangiranju Međunarodnog biciklističkog saveza (UCI) najuspješniji vozač u 2023. ipak je bio svestrani Slovenac Tadej Pogačar, iako je drugu godinu zaredom završio na drugom mjestu ukupnog redoslijeda na “Touru”. No, Pogačar ljubitelje biciklizma oduševljava svojom konkurentnošću tijekom čitave godine, bilo da je riječ o trotjednim, jednotjednim ili jednodnevnim utrkama. Tako je u ožujku slavio na jednotjednoj “Paris-Nice”, u travnju na jednodnevnoj “Ronde van Vlaanderen”, u srpnju je bio drugi na “Touru”, u kolovozu je osvojio broncu na Svjetskom prvenstvu, da bi u listopadu pobijedio treći put zaredom na jednodnevnoj “Il Lombardiji”.

Nastavljena je i tradicija održavanja jednotjedne utrke “CRO Race” koja se ustalila u međunarodnom kalendaru u terminu krajem rujna ili početkom listopada. Ove je godine utrka posjetila i hrvatske otoke, cilj jedne od šest etapa bio je na Pagu, a start jedne na Krku, dok je cilj posljednje etape standardno bio u Zagrebu. Hrvatskim cestama opet se natjecalo i nekoliko momčadi iz najvišeg ranga svjetskog biciklizma “WorldToura”, a u neizvjenoj zavšnici u kojoj konačni pobjednik nije bio poznat do posljednjeg metra na kraju je slavio Venezuelanac Orluis Aular ispred Norvežanina Alexandera Kristoffa i Britanca Ethana Haytera.

Vaterpolisti na EP-u opet pred domaćom publikom 

Najvažnija vijest za hrvatski vaterpolo u 2023. stigla je potkraj godine, kad je krovna europska organizacija za vodene sportove dodijelila Hrvatskoj organizaciju Europskog prvenstva za vaterpoliste u siječnju 2024. Prvenstvo se trebalo održati u Izraelu, ali je premješteno zbog rata u tom području, pa je Hrvatska postala jedina zemlja koja će dvaput zaredom organizirati prvenstvo Staroga kontinenta, te će u Dubrovniku i Zagrebu braniti naslov osvojen 2022. u Splitu.

Vaterpolisti su osvajanjem deveto mjesta imali razočaravajući nastup na Svjetskom prvenstvu u japanskoj Fukuoki. Izabranici Ivice Tucka ključnu utakmicu imali su u osmini finala, kad su poraženi od Crne Gore s 11-12 i tako ispali iz borbe za odličja.

Splitski Jadran je prvi put u povijesti kluba osvojio naslov prvaka Hrvatske. Jadran je u odlučujućoj petoj utakmici finala doigravanja državnog prvenstva pred prepunim tribinama poljudskog bazena u Splitu svladao Jug Adriatic osiguranje s 11-8 i s 3-2 u pobjedama došao do povijesnog naslova. Dubrovčani su svoju “osvetu” dočekali u prosincu kada su u finalu Kupa u Zadru nakon peteraca pobijedili Jadran i došli do rekordnog 16. naslova.

Dubrovčani se mogu pohvaliti i trofejom u Regionalnoj ligi, kad su u finalu u Beogradu, opet nakon lutrije peteraca, svladali splitski Jadran. Hrvatski klubovi su pritom u polufinalu nadjačali najjače srpske klubove Novi Beograd i Radnički.

Šokantni porazi rukometaša i rukometašica na svjetskim prvenstvima

U 2023. su hrvatske rukometašice i rukometaši nastupili na svjetskim prvenstvima, na kojima nisu postigli očekivane rezultate.

Rukometaši su na svjetskoj smotri u Švedskoj već u prvoj utakmici doživjeli debakl protiv Egipta (22-31), a potom svladali SAD i Maroko. U drugom krugu odigrali su 22-22 s jakom Danskom, te pobijedili Bahrein i Belgiju, ali im to nije bilo dovoljno za prolaz u četvrtfinale, jer su Danci svladali Egipćane u zadnjoj utakmici.

I rukometašice su igrale u Švedskoj, gdje su prvenstvo započele remijem protiv Senegala, a zatim i porazom od Šveđanki. U drugom krugu u Goeteborgu su pobjedama na Kamerunom i Crnom Gorom došle do prilike da same odlučuju o prolasku u četvrtfinale, ali su porazom od Mađarske u zadnjoj utakmici grupne faze izgubile mogućnost za prolaz i šansu za olimpijske kvalifikacije. Izabranice Ivice Obrvana su u samoj završnici protiv Mađarica imale i šest pogodaka prednosti, ali potom dokraja nisu uspjele zabiti nijedan gol.

Rukometaši Zagreba ponovno su osvojili naslov državnih prvaka, a u Ligi prvaka su nakon dugo godina opet konkurentni te nakon 10 kola drže šesto mjesto u skupini koje im donosi prolaz u daljnje natjecanje.

Našički Nexe je s igrao četvrtfinale Europske lige, gdje je poražen od njemačkog Goppingena, a u novom izdanju je lakoćom prošao skupinu i izborio drugi krug natjecanja.

Treće uzastopno svjetsko zlato za gluhe rukometaše

Hrvatska rukometna reprezentacija gluhih nastavlja nizati sjajne rezultate na velikim natjecanjima. Na Svjetskom prvenstvu u Danskoj osvojila je zlatnu medalju pobijedivši u finalu sa 28-22 Njemačku osvojivši tako treće uzastopno svjetsko zlato. Svjetska prvenstva se održavaju od 2014., a prvi svjetski prvak bila je Hrvatska. Isti uspjeh ponovila je i 2018., a treći uzastopni naslov osvojila je ove godine.

Hrvatska muška rukometna reprezentacija gluhih jedna je od najtrofejnijih sportskih ekipa u Republici Hrvatskoj s osvojenih osam olimpijskih medalja od kojih je pet zlatnih, jedna srebrna i dvije brončane. Na Europskim prvenstvima imaju pet zlata te po jedno srebro i broncu.

Tomislav Bošnjak je bio najbolji strijelac turnira sa 44 postignuta pogotka, dok je Bruno Varšić proglašen najboljim vratarom. Njih dvojica su uvršteni u najbolju sedmoricu turnira.

Na Europskom atletskom prvenstvu za gluhe (seniorsko i juniorsko) u poljskom Szczecinu, Hrvatska je osvojila tri medalje. Viktor Barešić je osvojio zlato u bacanju kugle (U20) i broncu u bacanju diska, dok je Laura Štefanac bila zlatna u bacanje koplja. Odlične rezultate ostvarili su i hrvatski strijelci na Europskom prvenstvu gluhih u streljaštvu u njemačkom Poingu. Lana Skeledžija je osvojila broncu u disciplini zračni pištolj, dok je u kategoriji mix zračni pištolj s Borisom Gramnjakom također bila treća.