U finale izbora za najbolji grad ušla su 42 grada – evo tko se sve bori za titulu…

Pobjednici ovogodišnjeg izbora za Najbolji grad bit će proglašeni na završnoj svečanosti u Šibeniku 5. prosinca

U završnici ovogodišnjeg, sedmog po redu izbora najboljih gradova Jutarnjeg lista i Gradonačelnik.hr-a za nagrade konkuriraju 42 grada. Trinaest gradova na koncu će ponijeti naslove najboljih u pet kategorija i u natjecanju za dvije posebne nagrade, Smart City i Eco City.

U tri kategorije izbora, a one su gospodarstvo, kvaliteta života te obrazovanje, demografija, mladi i socijalna politika, bit će proglašena po tri najbolja grada, u konkurencijama mali (do 10 tisuća stanovnika), srednji (do 35 tisuća stanovnika) i veliki gradovi s više od 35 tisuća stanovnika ili županijska središta. U kategorijama najvećeg napretka u kvaliteti života i povlačenja novca iz fondova EU, kao i u slučaju nagrada Smart City i Eco City, bira se po jedan pobjednik.

Najviše kandidatura u ovogodišnjem izboru ostvarili su Bakar (Primorsko-goranska županija), Dubrovnik, Osijek, Poreč i Rovinj, svi po tri. Dok su Dubrovnik, Poreč i Rovinj i u dosadašnjim izborima najboljih gradova redovito ulazili u završnice više kategorija izbora, svojevrsno iznenađenje ovogodišnjeg izbora su Bakar i Osijek. Dok Bakar kandidira za nagrade u kategorijama obrazovanja, kvalitete života i najvećeg napretka u kvaliteti života, Osijek je u konkurenciji za tri posebne nagrade – EU fondovi, Smart City i Eco City.

Po dva ulaska u završnicu izbora ove su godine ostvarili gradovi Cres, Crikvenica, Čakovec, Jastrebarsko, Novalja, Rab, Sveta Nedelja, Opatija, Samobor i Varaždin. Gledajući gradove kandidate kroz županijsku “optiku”, najviše ih dolazi iz Primorsko-goranske županije, čak deset, te iz Istarske i Zagrebačke, po sedam. Ukupno 18 županija ima gradove kandidate u završnici izbora, odnosno imaju ih sve osim Virovitičko-podravske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske.

Naslove iz prošlogodišnjeg natjecanja za najbolje gradove u ovogodišnjem izboru brane Varaždin (u kategoriji gospodarstva među velikim gradovima), Vukovar (obrazovanje, veliki gradovi), Sveta Nedelja (gospodarstvo, srednji gradovi), Dubrovnik (kvaliteta života, posebna nagrada Smart City), Rab (gospodarstvo, kvaliteta života – mali gradovi), Umag (obrazovanje, srednji gradovi), Cres (obrazovanje, mali gradovi) i Poreč u kategoriji kvalitete života među srednjim gradovima. Ovogodišnji su kandidati za nagradu namijenjenu sredini koja je ostvarila najveći napredak u kvaliteti života Bakar, Delnice, Ivanić-Grad, Jastrebarsko i Vrlika, a dosad su u toj kategoriji pobjeđivali Križevci, Opuzen i Samobor.

Udvostručenje potpora

Iako se kategorije kvalitete života i gospodarstva i dalje mogu smatrati među najprestižnijima u ovom izboru, s obzirom na njihov doprinos standardu građana i razvoju gradova sve više na važnosti dobiva nagrada namijenjena gradu koji je povukao najviše novca iz fondova Europske unije. Naime, prema podacima Ministarstva financija i FINA-e o izvršenjima proračuna, naši gradovi lani su više nego udvostručili dobivene potpore iz fondova EU u odnosu na 2022. U gradske blagajne, navodi isti izvor, lani je priteklo 459,3 milijuna eura, a u 2022. istovjetni je pokazatelj iznosio 226,5 milijuna eura.

Od 128 hrvatskih gradova, lani je tako sredstva iz fondova EU povuklo njih 116. Jedan je od najvećih izazova za Vladu, podsjetimo, smanjivanje velikih nejednakosti u razvijenosti među hrvatskim županijama budući da je u Zagrebu BDP per capita na 118 posto europskog prosjeka, u Dalmatinskoj zagori oko 40 posto, a u Slavoniji tek 36 posto. U odabiru najuspješnijih gradova u povlačenju novca iz fondova EU ovaj izbor rukovodi se podacima Financijske agencije, a jedan od ključnih kriterija je udjel novca iz europskih fondova u ukupnom proračunu grada.

Jačanje konkurencije

Za rangiranje gradova u kategoriji gospodarstva organizatori izbora promatraju ukupno 14 pokazatelja, među kojima su prosječni dohodak po stanovniku, prosječna nezaposlenost per capita, indeks nezaduženosti i udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima. U “bateriji” pokazatelja kvalitete života ocjenjuju se podaci gradova, među ostalim, o izdvajanjima za kulturu i sport iz proračuna, za usluge unapređenja stanovanja i zajednice, također iz proračuna, kao i indeks općeg kretanja stanovništva. Među pokazateljima demografsko-obrazovne politike gradova koji se koriste u rangiranju gradova u istovrsnoj su kategoriji pedagoški standardi poput broja učenika na jednog učitelja u osnovnoj školi i prosječna proračunska izdvajanja za stipendije i školarine.

Sve je jača konkurencija u ovom izboru i za posebne nagrade Smart City i Eco City s obzirom na to da se u gradskim politikama sve više pozornosti poklanja primjeni pametnih rješenja, naprednih i zelenih tehnologija za smanjivanje troškova i emitiranja ugljikova dioksida u atmosferu. Dok se u prvim godinama nakon našeg ulaska u punopravno članstvo Unije, primjerice, broj projekata Smart City koje su gradovi nominirali za sufinanciranje iz EU mogao izraziti jednoznamenkastim brojevima, u posljednje tri godine teško je pronaći grad srednje veličine, a kamoli županijsko središte koje ne kandidira ili već nije povuklo novac iz Bruxellesa za primjenu pametnih tehnologija u pružanju usluga svojim građanima. Tome je svakako pridonio i izbor najboljih gradova Jutarnjeg lista i portala gradonačelnik.hr.

Ovo su finalisti ovogodišnjeg izbora za Najbolji grad

Kao što je već navedeno, sva tri prošlogodišnja pobjednika u kategoriji gospodarstvo – Rab, Sveta Nedelja i Varaždin, i ove su godine u finalu i brane naslov, a konkuriraju im – Cres, Hvar, Novalja i Novi Vinodolski u kategoriji malih gradova, Opatija, Poreč, Rovinj i Umag u kategoriji srednjih gradova i Dubrovnik, Krapina, Pula i Samobor u kategoriji velikih gradova.

U kategoriji obrazovanje i mladi titulu brane Cres, Umag i Vukovar, a u finalu im konkuriraju – Crikvenica, Komiža, Novigrad i Mali Lošinj (kategorija mali grad), kojemu je ovo prvi ulazak u samo finale u ovoj kategoriji; Labin, Poreč, Rovinj i Vrbovec (kategorija srednji grad) te Čakovec, Pazin, Šibenik i Velika Gorica (kategorija veliki grad).

Rab, Poreč i Dubrovnik brane, pak, titulu najboljeg grada za život u zemlji. U finale izbora u kategoriji kvaliteta života ove su godine među malim gradovima po prvi put ušli Bakar i Nin, a tu su ponovo Novalja i Biograd na Moru. U kategoriji srednjih gradova Poreču ponovo konkuriraju Opatija, Rovinj i Sveta Nedelja, a po prvi put finale je izborio Zaprešić. Kad su, pak, veliki gradovi u pitanju, uz Dubrovnik su u finalu ponovo Samobor, Varaždin i Zagreb, a prvi put u finalu najjače kategorije je i Čakovec.

Za titulu grada koji je u godinu dana ostvario najveći napredak na polju kvalitete života ove se godine bore Bakar, Delnice, Ivanić Grad, Jastrebarsko i Vrlika.

U finale kategorije ‘Šampion EU fondova’ i ove su godine ušli Osijek, Petrinja i Rijeka, nakon nekoliko godina pauze tu je i Zadar koji je 2019. ponio ovu prestižnu titulu, a po prvi put tu je Bjelovar koji iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate kad je u pitanju povlačenje EU novca.

Za razliku od četiri prethodne kategorije u kojima se finalisti i pobjednici biraju temeljem službenih i javno dostupnih podataka, najbolje u kategorijama Eco i Smart City temeljem prijava samih gradova bira stručni žiri. U finale izbora za najpametniji grad ove su se godine plasirali prošlogodišnji pobjednik – Dubrovnik te Jastrebarsko, Karlovac, Koprivnica i Osijek. Za Eco City nagradu bore se, pak, Krk, Koprivnica, Križevci, Osijek i Velika Gorica.