Nagrade za izvanredna postignuća na području zaštite kulturne baštine za 2022. godinu „Vicko Andrić“, svečano su dodijeljene u utorak navečer u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
Nagrade za životno djelo dodijeljena je povjesničaru umjetnosti i nekadašnjem ravnatelju Konzervatorskog odjela u Splitu Jošku Belamariću za izvanredni doprinos na zaštiti kulturne baštine tijekom svoje konzervatorske karijere.
Nagrada za izvanredan doprinos na zaštiti kulturne baštine ostvarenom tijekom protekle godine pripala je zagrebačkoj konzervatorici Ani Vranić Rob iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode za sustavni rad na inventarizaciji i valorizaciji groblja Mirogoj koji je u potpunosti definiran 2022.
Nagrada za doprinos lokalnoj zajednici na očuvanju ili promociji kulturne baštine tijekom protekle godine pripala je Tiboru Martanu iz Novog Marofa za izuzetno zalaganje za očuvanje tradicijske baštine putem istraživanja, prezentacija te prijenosa znanja na mlađe naraštaje.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek čestitala je nagrađenima na doprinosima očuvanja kulturne baštine čija je važnost dvostruka: čuvanja umjetničkih vrijednosti i očuvanje povijesnog konteksta i nacionalnog identiteta.
S ponosom ističem kako naša služba uspješno odgovara na sve i svojim pristupom pomiruje mnogo kontradikcija koje se tiču forme i materije prošlosti, te koristeći suvremene materijale i tehnologije prilagođava se suvremenim standardima korektivnih radnji, kazala je ministrica.
U ovim, neminovno brzim vremenima moramo ponavljati kako je obnova kulturnih dobara složen postupak koji zahtijeva vrijeme i strpljenje, te sposobnost da se uravnoteže zahtjevi za očuvanje autentičnosti s potrebama suvremenih normi, kazala je.
Zahvaljujući se u ime nagrađenih, Belemarić je kazao da pripada ljudima koji rade “najljepši posao svijetu” i zahvalio generaciji svojih učitelja koji su zaslužni da je od slučajnog namjernika postao konzervator za cijeli život.
Kazao je da se identitet definira načinom na koji narod koristi svoju baštinu, ali da taj identitet zapravo počiva na tom kako ga povjesničari umjetnosti interpretiraju. To je nešto što je uzajamno, što je projekcija.
Duboko sam uvjeren da ta naša disciplina ima perspektivu na nizu institucija i da su današnje generacije možda komunikativnije nego što su bile one ranije, da bolje komuniciraju sa svijetom i uopće doživljavaju našu baštinu, zaključio je Belamarić.
Nagrada nosi ime hrvatskog arhitekta i konzervatora Vicka Andrića (Trogir, 1793. – Split, 1866) koji je studirao u Rimu i bio tehnički upravitelj iskapanja u Solinu (od 1821). Uredio je groblje na Sustipanu (1826) s klasicističkim paviljonom (1851). Kao konzervator za splitsko-zadarski okrug (1854–64) pretežno je proučavao Dioklecijanovu palaču i, u duhu klasicizma, zalagao se za obnovu antičkih građevina u izvornim oblicima.
