U Velikom Kaptolu održan je u petak tradicionalni molitveni doručak Sisačke biskupije u organizaciji Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve, a glavni predavač bio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, koji je govorio o savjesti i općem dobru u vrijeme antropološke krize.
Kutleša je poručio kako ne govori kao politički analitičar niti nositelj ikakva političkog programa, nego je upozorio na antropološku krizu, istaknuvši da gubitak istine o čovjeku vodi relativizmu i gubitku kriterija dobra i zla.
Demonstraciju kratkog spoja ljudskih prava imali smo u nedavnome slučaju odluke Ustavnoga suda, koja je otvorila put surogat-majčinstvu, premda je ono u Hrvatskoj izrijekom zabranjeno, ustvrdio je.
“Odluku matičara da odbije upis djeteta s neistinitim podacima o porijeklu tj. o biološkim roditeljima, Ustavni sud osporio je pozivanjem na djetetovo pravo na identitet. Možemo se pitati o kakvome identitetu govorimo kad je temeljno ljudsko dostojanstvo pogaženo svođenjem djeteta na proizvod po narudžbi, a žene na utrobu za iznajmljivanje“, upozorio je nadbiskup.
U središtu izlaganja bila je zaštita ljudskoga života od začeća do prirodne smrti, uz kritiku pobačaja, eutanazije i surogat-majčinstva, koje je opisao kao znakove kulture koja vrijednost života mjeri korisnošću.
Posebno je istaknuo važnost obitelji utemeljene na braku muškarca i žene, kao temeljne stanice društva i preduvjeta demografske i društvene obnove.
Kutleša je naglasio da se ključna pitanja društva – od mira i političke kulture do demografije, obitelji i zaštite života, uvijek vraćaju na pitanje savjesti rekavši kako Katolička Crkva u javni prostor ne unosi političke programe niti traži privilegije, nego želi pridonijeti formaciji osoba i obnovi moralnih temelja društva.
„Katolička Crkva ne nudi savršeno društvo na zemlji, ali nudi najrealističniji put prema društvu koje je ljudskije, pravednije i otpornije na krize. Zato ovaj zaključak nije teorijski, nego je poziv: dati razumu prosvijetljenom vjerom priliku u javnome životu, u zakonodavstvu, u odgoju, u kulturi, u oblikovanju savjesti”.
Narod koji izgubi istinu o čovjeku, izgubit će i društvo, a narod koji se ponovno usudi graditi na istini, razumu i moralnoj odgovornosti, ima budućnost, poručio je Kutleša.