Darko Fištrović, načelnik Općine Gornja Rijeka, već drugi mandat uspješno upravlja ovom malom prigorskom općinom koja se smjestila na obroncima Malog Kalnika. Koliko je zadovoljan pomacima u radu Općine u proteklih godinu dana i gdje vidi mogućnost napretka, koliki je turistički potencijal Malog Kalnika te što misli o odnosu Podravaca i Prigoraca doznali smo u ovotjednom intervjuu, piše glaspodravine.hr.

Prošla je godina dana u Vašem drugom načelničkom mandatu. Gdje se vide najveći pomaci i rezultati u životu općine?

U prvom mandatu najviše smo se fokusirali na izradu projektne dokumentacije i rješavanja imovinsko pravnih odnosa u vlasništvu Općine. To su sve bili poslovi koji se „ne vide“, a neophodni su za apliciranje na bilo koju vrstu natječaja. Unatrag godinu dana započeli smo gradnju zdravstvene ambulante, gdje će u istoj zgradi biti smješten liječnik opće prakse i stomatolog.

Zdravstvena ambulanta nam je prvi od četiri strateška projekta i nadam se da će biti realizirana u ovom mandatu, što sredstvima države, županije ili vlastitim sredstvima Općine. Ukupna investicija je oko 3,5 milijuna kuna, a prva faza je već realizirana. Sljedeći projekt koji je u tijeku provedbe u vrijednosti 5,2 milijuna kuna je Katastarska izmjera k.o. Gornja Rijeka koju financiraju -Državna geodetska uprava s 40 posto, Županija s 15 posto, a Općina Gornja Rijeka sudjeluje s 45 posto. Treći projekt je gradnja dječjeg vrtića za koji smo izradili projektnu dokumentaciju i kojeg ćemo kandidirati na EU natječaj. Sljedeći projekt je rekonstrukcija svih vatrogasnih domova koje smo već kandidirali na EU natječaj preko Ministarstva graditeljstva te čekamo rezultate natječaja.

Ima li još prostora za napredak?

Zadovoljan sam sa svime, ali kao što sam kazao fokusiram se na gradnju ambulante i sav trud i energiju ću posvetiti tome, a prostora za napredak ima svugdje. Uvijek se može bolje.

Za projekte je potreban novac, a s obzirom na to da ste mala općina s kolikim proračunom uopće raspolažete?

Naš proračun je godišnje oko 3,5 milijuna kuna, a izvorni proračun je oko milijun kuna iz kojeg financiramo sav „hladni pogon“, projektiranje, sva naša učešća u projektima koje dobivamo na natječajima, predškolski odgoj, nabavljamo učenicima knjige, sufinanciramo dječji vrtić, igraonicu za djecu i udruge.

Ministarstvo regionalnog razvoja sufinanciralo je projektnu dokumentaciju za našu ambulantu i u ugovor stavilo da je moramo aplicirati na jedan od EU fondova, a kad smo dobili građevinsku dozvolu preko ni jednog ministarstva nismo mogli aplicirati na fond jer to nisu ispregovarali s EU što je apsurdno –naglasio je načelnik Fištrović

Što se može uopće učiniti s malim proračunom?

I s malim proračunom se može nešto napraviti, istina je da duže traje, ali se napravi. Iskreno mi je žao, svim Vladama su puna usta ravnomjernog razvoja cijele Hrvatske, ali kad su u mogućnosti ta svoja predizborna obećanja realizirati, nijedna se ne drži toga.

Većina vaših kolega ističe da su projekti i sredstva europskih fondova jedini način da se općinski proračuni „podebljaju“?

Europski fondovi prilika su da se povuku sredstva: općine su spremne i imaju gotove projekte da apliciraju samo je problem u državi da raspiše natječaje i da se povuku ta sredstva. No, mjera 7.4. išla je samo jedanput, a kod pregovaranja koja poglavlja će se financirati krivo su postavljeni prioriteti. Primjer je i naša ambulanta, Ministarstvo regionalnog razvoja sufinanciralo je projektnu dokumentaciju i u ugovor stavilo da je moramo aplicirati na jedan od EU fondova, a kad smo dobili građevinsku dozvolu ni preko jednog ministarstva ne možemo aplicirati na fond jer to nisu ispregovarali s Europskom unijom što je apsurdno.

Na što se onda aplicirali i kako Gornja Rijeka stoji po tom pitanju?

Nažalost, malo, mi smo aplicirali na mjeru 7.4. za vatrogasni dom i uređenje glavnog trga u Gornjoj Rijeci, ali nismo imali dovoljno bodova te nismo prošli. Od EU sredstava smo povukli novce za Izradu strategije razvoja Općine, što smo i realizirali, a sada imamo dvije odluke da smo prošli za izradu strategije turizma i edukacija o razvrstavanju otpada.

Spomenuli ste kapitalne projekte koje provodite, što još planirate i kako ćete podići standard života vašim sumještanima?

Ove godine ide II. faza gradnje ambulante, te apliciranje gradnje vrtića u kolovozu čija je vrijednost oko 4,5 milijuna kuna. Katastarska izmjera je u tijeku i provodi se sukladno terminskom planu iz ugovora te se nadamo da će kroz sljedeće tri godine biti završena ili barem u visokoj završnoj fazi. Aplicirali smo, preko PORA-e, i za izradu projektne dokumentacije kanalizacijskog sustava i pješačko-biciklističke staze. Dobili smo sredstva za izradu projektne dokumentacije pješačko-biciklističkih staza te se nadamo da bi sljedeće godine mogli i taj projekt kandidirati na EU, a kanalizacija nam, nažalost, nije prošla. Jedan od problema je javna rasvjeta na području općine koja ima i sudski epilog. Prošle godine smo napravili rekonstrukciju I. faze, odnosno tri naselja, a ove godine idemo u rekonstrukciju II. faze.

Stalno slušamo kako hrvatsko selo izumire, mladi odlaze, poljoprivreda je na niskim granama, a stočni fond je u drastičnom padu. Kakvo je stanje u Gornjoj Rijeci po tom pitanju?

Nažalost svi smo svjedoci toga, no u našoj općini nije alarmantno stanje, ali nije ni dobro. Sve je više umrlih, a manje rođenih. Osnovna škola ima oko 200 učenika. Što se tiče poljoprivrede, ona je na samom dnu. Pokušali smo animirati ljude da se jave na EU natječaje da dobiju kapitalna sredstva od 15.000 eura i drago mi je što su nas poslušali i u našoj općini ima oko sedam malih poljoprivrednika koji su to realizirali. Zemljište dajemo u zakup, ali pitanje poljoprivrede mora rješavati država, a ne male općine.

Pozicionirani ste u gotovo netaknutoj prirodi, koliko ste orijentirani na turizam i što možete ponuditi? Imate li strateški plan razvoja turizma?

Turistički smo slabo posjećeni i naš je turistički potencijal minimalno iskorišten. Nadamo se da će u budućnosti biti bolje jer je nekolicina OPG-ova apliciralo za gradnju smještajnih kapaciteta i kušaonica, a to je osnovni preduvjet da netko dođe u naš kraj. Što se plana tiče, dobili smo EU sredstva za izradu Strateškog plana turizma koji ćemo donijeti do kraja ove godine.

Tu vam sigurno može pomoći i vlastelinski grad Mali Kalnik i dvorac Sidonije Rubido Erdody? Kako ih na najbolji način staviti u funkciju turizma?

Vlastelinski grad Mali Kalnik svake godine apliciramo na Ministarstvo kulture gdje dobivamo određena sredstva za njegovo održavanje i rekonstrukciju, tako smo i ove godine dobili 150.000 kuna, a što se tiče dvorca, on je privatno vlasništvo pod ovrhama te tu ne možemo ništa osim upozoravati Ministarstvo kulture, što smo napravili, a na njima je da vode brigu o daljnjem postupanju da dvorac ne propada.

Dotaknimo se malo i politike na kraju. Kako komentirate pobjedu Mladena Kešera na unutarstranačkim izborima za županijskog predsjednika SDP-a? Čestitam Mladenu Kešeru na pobjedi, a isto tako čestitam Ivanu Saboliću na korektnoj borbi. Kao što znate, ja nisam član SDP-a posljednje dvije godine tako da me unutarstranački izbori više ne zanimaju.

Jasno, no, možete li reći kako gledate na odnos podravskih i prigorskih bivših političkih kolega iz SDP-a, postoji li tu po Vama neki pritajeni animozitet?

Ne postoje nikakvi animoziteti između podravskog i prigorskog dijela SDP-a, ali nažalost postoji animozitet između Podravca i Prigoraca. To je istina i tko tvrdi da to nije tako, mislim, da nije nimalo iskren.

glaspodravine.hr

foto: prigorski.hr