“Istina je, na vrećama od krumpira uspjeli smo uhvatiti 15 živih jedinki periski! Male su, veličine od svega centimetar ili dva i već smo ih prebacili u Aquarium u Pulu, naš svojevrsni inkubator za periske. Nadamo se da ćemo ih uspjeti uzgojiti i vratiti u more. Ovo je zaista senzacionalno jer nam daje nadu da će se periske vratiti i ponovno nastaniti Jadran”, govori biolog Sandro Dujmović, viši stručni savjetnik za zaštitu prirode Nacionalnog parka Brijuni za RTL.

Uzbuđenje ne skriva, kaže, ovo daje veliku nadu da još nismo “gotovi” s pričom o periskama, koje su već skoro otpisane i smatraju se na rubu izmumiranja. Ovaj endemski školjkaš, koji je živio isključivo u Sredozemlju pa tako i u našem Jadranu, doživio je pomor koji se počeo pratiti još od 2016.

Prvo su ugibale velike kolonije u španjolskom moru, da bi se val pomora širio Sredozemljem sve do Jadrana. Mediji su donosili šokantne fotografije polja uginulih periski, sve je vodilo k tome da je ovaj školjkaš zauvijek izgubljen.

Sad je došao tračak nade. Već neko vrijeme građani dojavljuju da su vidjeli jednu, dvije ili više periski žive, postavljeni su i kolektori za mlađ periske pa se svako toliko uplete koja živa. Ovakav ulov na Brijunima, ravan je senzaciji. Doznajmo i odakle su ove “bebe”.

“Doplutale su do Brijuna iz Venecije, tamo postoji veći broj živih jedinki, a ako smo ih kod nas uhvatili 15, to znači da ih je u moru puno više i to daje nadu da će se periske vratiti u sjeverni Jadran, možda krene obnavljanje periski u čitavom Sredozemlju”, govori Dujmović.

Onih nekoliko odraslih periski koje su našli u našem Jadranu, čak su zaštićene kavezima. Dvije su takve kraj Zadra, jedna kraj Poreča, no ponekad ni kavez ne može pomoći. Tako je bilo sa slučajemu Medulinu, kad su stručnjaci došli obići kavez s periskom, školja je bila mrtva.

No još uvijek nisu sigurni što je uzrokovalo pomoru. Sumnjalo se na parazita, ali i druge organizme, no ne bi svaki put našli nametnike u mrtvim školjkama.

“Zato mislimo da je do pomora došlo zbog kombinacije više faktora. Imamo porast temperature mora, povećanje zagađenja i to su teški uvjeti za preživljavanje. Kad na to dođe i parazit, periska možda više nema snage i ugiba”, kaže Dujmović.

Hvataju ih vrećama krumpira

Dujmović otkriva da su ih uhvatili na kolektorima, a to su ništa drugo nego najčešće vreće krumpira. Ličinke periski prolaze kroz strukturu vreće i ponekad se “uhvate”. Lani su tako uhvatili oko njih 35, no nisu bile sve žive. Ovih 15 koje su uhvatili početkom prosinca, žive su i potvrđuje da je među stručnjacima zavladala skoro euforija.

Njihovih 15 “Brijunki” odmah su prebacili u Pulu u Aquarium koji je postao svojevrsni inkubator za ove školjke.

“Velike su oko centimetar ili dva, prozirne su i njima se pipetom baca hrana u vodu i nadamo se da će hranu filtrirati kroz vodu i da će male školjke rasti. Znate, ovo je toliko veliko za nas jer cijele godine radimo da bismo uhvatili ih 15! A kad ih i uhvatimo, učimo kako ih uzgajati i svaka uginula periska donese neko znanje što trebamo raditi. Hrvatska je sada uz Italiju i Španjolsku postala vodeća u istraživanju periski, a za naš model hvatanja malih školjaka zanimaju se i kolege iz drugih zemalja”, rekao je Dujmović.