Okrugli stol “Izazovi izradbe stalnih postava” na kojem se raspravlja o projektima novih postava hrvatskih muzeja, održan je u ponedjeljak u Galeriji Klovićevi dvori, a ministrica kulture i medija rekla je kako se pronalaze novi načini da se suvremenom dobu predstavi ono što je vrijedno.
Uz ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek, na skupu su uvodno govorili i predsjednik Hrvatskog muzejskog vijeća Darko Komšo i ravnateljica Muzejskog dokumentacijskog centra Maja Kocijan.
Obuljen Koržinek istaknula je kako je stalni postav negdje na razmeđi između onoga što su muzelaci kao stručnjaci kroz svoju naobrazbu o stalnim postavima učili, i onoga što se danas od stalnih postava očekuje.
Naglasila je da danas nisu samo muzeji u stanju pronalaziti nove načine prezentacije onoga što rade i nove načine komuniciranja sa svojom publikom, nego to rade sve kulturne ustanove i klasične kulturne djelatnosti u sličnom stanju.
Svi pronalaze nove načina da ono što je vrijedno i bogato predstave suvremenom dobu, dodala je.
Od 22 muzeja u nadležnosti Ministarstva kulture i medija RH, 15 ih se nalazi u nekoj fazi ili finalizaciji stalnoga postava ili zna da u taj proces treba krenuti, i ovo povijesni trenutak za muzejsku struku, rekla je ministrica.
Ocijenila je kako je najveći pokretač ovih muzejskih aktivnosti bio nažalost katastrofalni potres te da su naši muzeji uglavnom završili konstrukcijsku obnovu pa se može razgovarati i o stalnim postavima.
Obnova muzeja
Ministrica je istaknula da se izvan središnjega dijela Hrvatske obnavljaju muzeji za koji su osigurana sredstva kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti za energetsku obnovu, a otvara se i natječaj iz Višegodišnjeg nacionalnog okvira za temeljnu kulturnu infrastrukturu, na koji će se prijaviti veliki broj hrvatskih muzeja.
Naglasila je kako su u potresu, bez većih šteta, uspjeli zbrinuti sve inventare muzeja, a u središnjoj Hrvatskoj je u najvećoj mjeri završila ili je u fazi završetka konstrukcijska obnova muzeja.
Preko Ministarstva kulture i medija obnavljalo se oko 400 pojedinačnih objekata, a samo iz Fonda solidarnosti 293 objekta, a dio je obnavljan nacionalnim sredstvima, rekla je Obuljen Koržinek.
Dodaje kako su preko Ministarstva kroz Fond solidarnosti uspjeli povući za sve zgrade koje su se obnavljale, više od 470 milijuna eura.
Ono što se nije stiglo završiti za složene objekte, taj dio konstrukcijske obnove se završava nacionalnim sredstvima. Već su potpisani ugovori iz Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti, a Ministarstvo će s oko 600 milijuna eura nastaviti financirati obnovu 100 zgrada.
Ako je nekad prije dotok financijski sredstava bio glavni razlog što nismo pristupali izradbama novoga postava, onda danas sa svim ovim izvorima financiranja to više ne može biti isprika, zaključila je ministrica kulture.
Za zagrebačke muzeje riješeno pitanje pohrane i čuvaonica
Naglasila je kako je upravo ovo trenutak kada tema stalnoga postava treba dominirati stručnim muzejskim radom.
Za zagrebačke muzeje uspjeli smo trajno riješiti pitanje pohrane i čuvaonica kroz hangare koji su uređeni u Kerestincu te čuvaonice i depoe, koji se uređuju u Jaski, rekla je Obuljen Koržinek.
Najavila je da će u budućnosti u većim gradovima biti napravljene specijalizirane čuvaonice i depoi, a u manjim sredinama inicijativa je da različite ustanove rade i polažu u zajedničke depoe.
“Nalazimo se u povijesnom trenutku pa očekujem da mu kao struka odgovorite. Shvatite kako imate jedinstvenu prigodu u komunikaciji jedni s drugima pa pratite međunarodna iskustva, uspostavite međunarodnu suradnju, uvažavajući i uvijek polazeći od hrvatskih posebnosti”, istaknula je ministrica kulture.
Važno da se posjetitelji uvijek iznova vraćaju u muzeje
Predsjednik Hrvatskoga muzejskog vijeća Darko Komšo napomenuo je da prema istraživanju trećina hrvatskih muzeja nema postav, a od onih koji ga imaju, 32 posto ih je starosti do 20 godina i više od pola stoljeća.
Stanje je dramatično pogoršano potresima koji su oštetili zgrade brojnih muzejskih ustanova, dodao je.
Nužno je naći kompromis između muzeja, kralježnice nacionalnog ili regionalnog identiteta, institucije koja akumulira znanje, sjećanje i baštinu određenog područja, te gospodarske održivosti ustanove, ocijenio je Komšo.
Nije važno da posjetitelji samo dođu u muzej, nego da se u njega uvijek iznova vraćaju, a to je moguće samo ako je muzej živo tkivo i ako korespondira sa suvremenim interesima i potrebama, rekao je.
U panel raspravi nakon izlaganja sudjelovali su Danira Bilić iz Hrvatskoga športskog muzeja, Mateja Brstilo Rešetar iz Hrvatskoga povijesnog muzeja, Darko Komšo iz Arheološkoga muzeja Istre i Anadra Grčić Budim iz Muzeja Ivan Meštrović.