Nakladnici Školska knjiga, Lumen, Matica hrvatska, Disput i Ljevak pripremili su za Interliber niz novih naslova hrvatskih autora te prijevoda međunarodnih uspješnica i klasičnih djela iz povijesti, publicistike, književnosti, filozofije i drugih društvenih znanosti.

Međunarodni sajam knjiga Interliber održat će se od 12. do 17. studenoga na Zagrebačkom velesajmu u izlagačkim paviljonima 5, 6, 7. i 7a.

Zagrebački nakladnik Školska knjiga, čiji će izložbeni prostor biti postavljen u paviljonu 5, u ovogodišnjoj produkciji najavljuje književna djela hrvatskih velikana, kapitalna znanstvena i stručna izdanja te publicističke uspješnice i kvalitetne ilustrirane knjige i slikovnice za djecu i mlade.

U programu su drugo kolo Djela Miroslava Krleže, knjiga “Croatia: A History. From Revolution to Independence” Robina Harrisa, nova biblioteka Philosophia s prvim hrvatskim prijevodima temeljnih djela klasične njemačke filozofije, knjiga Edith Hamilton “Mitologija – Bezvremene priče o bogovima i junacima”, novi roman Ivana Aralice “Oni su drugo”, knjiga urednice Julienne Bušić “Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada / Croatian Dissidents and the Dissonance of the West”, knjiga Marko Alerića “Pravo na jezik”, ilustrirana monografija “Dora Pejačević – Životi i svjetovi” Domagoja Marića, dnevnici Alana Rickmana “Iskreno, ludo, duboko” i biografija Elona Muska autora Waltera Isaacsona.

Školska knjiga – Krleža, Aralica, dnevnik Alana Rickmana i biografija Elona Muska

Drugo kolo Djela Miroslava Krleže donosi “Povratak Filipa Latinovicza”, “Banket u Blitvi”, “Glembajevi – Proza”, “Glembajevi – Drame” i “Areteja”, a svi su svesci popraćeni iscrpnom znanstvenom studijom, bibliografijom i kronologijom Krležina života i rada.

Ivan Aralica u novom romanu “Oni su drugo” nastavlja omiljene polemike, a pripovijeda o sudbinskome utjecaju Partije na Miroslava Krležu. Književni život međuratnog razdoblja i krug oko Miroslava Krleže okosnica je ove priče kojoj je autor namijenio ulogu romana s misijom, ističu iz Školske knjige.

Knjiga britanskog povjesničara Robina Harrisa “Croatia: A History. From Revolution to Independence” sinteza je moderne i suvremene hrvatske povijesti povijesti u razdoblju od polovice 19. stoljeća do stvaranja suvremene hrvatske države. Harrisovo djelo sadržava cjelovitu povijest moderne hrvatske države koja ne obuhvaća samo rat i politiku nego i kulturu, društvo, religiju i gospodarstvo, a izravno obrađuje i kontroverzije vezane za Drugi svjetski rat i Domovinski rat.

Ilustrirana monografija “Dora Pejačević – Životi i svjetovi” Domagoja Marića uzbudljiva je i bogato dokumentirana priča o najvećoj hrvatskoj skladateljici.

Nova biblioteka Philosophia donosi prve hrvatske prijevode temeljnih djela klasične njemačke filozofije Friedricha Wilhelma Josepha Schellinga i novi prijevod Immanuela Kanta, a monografija jezikoslovca Marka Alerića podsjeća na važnost ovladavanja standardnim jezikom pomaže stručnjacima i širokom krugu čitatelja da smanje “strah od jezika”.

Domaćim i stranim čitateljima namijenjen je dvojezični zbornik “Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada” urednice Julienne Bušić sa zabranjenim svjedočanstvima disidenata među kojima se neka prvi put objavljuju u Hrvatskoj. U ovom se djelu prvi put sustavno govori o tome kako su Sjedinjene Američke Države i zapadna Europa gledale na hrvatsku borbu za nacionalnu ravnopravnost tijekom socijalističke Jugoslavije.

Uz uvodne tekstove Julienne Bušić, Zlatka Begonje i Luke Kneza jezgru knjige čini cijeli niz skupljenih povijesnih izvora o djelovanju i položaju hrvatskih disidenata (Brune Bušića, Franje Tuđmana, Dražena Budiše, Vlade Gotovca, Marka Veselice, Petra Šegedina, Zlatka Tomičića) u komunističkoj Jugoslaviji.

Prvi je put na hrvatskom jeziku objavljena i dugovječna uspješnica najslavnije američke klasičarke Edith Hamilton – glasovita knjiga “Mitologija – Bezvremene priče o bogovima i junacima”, a među popularnim izdanjima nakladnik ističe biografiju “Elon Musk” Waltera Isaacsona te knjigu “Iskreno, ludo, duboko – Dnevnici Alana Rickmana”.

Naklada Lumen – Stephen King, Tolkien, monografija o Georgeu R.R. Martinu

Iz recentne svjetske književne produkcije Lumen je izabrao djela koja su svojom literarnom snagom oduševila i kritičare i čitateljsku publiku – “Sedam mjeseci Maalija Almeide” Shehana Karunatilake, dobitnika nagrade Booker za 2022. godinu te nagrađivani “Ubod pčele” Paula Murrayja, kao i svjetsku uspješnicu, ljubavni roman “Tvorac suza” Erin Doom.

Uz memoare Stephena Kinga “O pisanju – Sjećanja na zanat”, Lumen nudi i novi naslov u raskošno opremljenoj biblioteci djela J. R. R. Tolkiena “Beren i Lúthien”.

Među zanimljivim, vrijednim i bogato ilustriranim naslovima ističu se tri publicistička: “Svjetovi Georgea R. R. Martina – Nadahnuća za Igru prijestolja” Toma Huddlestona, “Službena kuharica Zapadnih Zemalja” Cassandre Reeder i Joanne Bourne te “Službena Harry Potter kuharica – Pecite, igrajte se i ukrašavajte” Joanne Farrow.

Za male i velike ljubitelje fantasyja tu je ilustrirana knjiga “Zmajska arka”, koju je oslikao hrvatski ilustrator Tomislav Tomić, a ljubiteljima dirljivih ljubavnih priča nakladnik nudi roman “Tvorac suza” Erin Doom.

Matica hrvatska – Marulićeva izabrana djela, predstavljanje 800. broja Vijenca

Matica hrvatska u 5. paviljonu (štand 5b) čitateljima će ponuditi najbolji izbor svojih knjiga među kojima izdvaja roman “Demokrati” Janka Jesenskog u prijevodu Filipa Badanjaka, četvrtu knjigu Marulićevih izabranih djela u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti pod naslovom “Latinska humanistička proza, pjesme i pisma”, koju je priredio Bratislav Lučin te knjigu Milana Bošnjaka “Suvremena hrvatska književnost nastala izvan Hrvatske – članci i ogledi”.

U utorak 12. studenoga u 18 sati na Galeriji (5. paviljon) bit će predstavljen 800. broj Vijenca, književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost, a u četvrtak 14. studenoga od 18 sati na štandu Matice hrvatske planirano je druženje s Matičinim autorima, urednicima i prevoditeljima.

Roman “Demokrati” središnje je djelo slovačkog književnika Janka Jesenskog, koji je tim romanom ostavio važan dokument o Čehoslovačkoj iz tridesetih godina dvadesetog stoljeća.

Četvrta knjiga Marulićevih izabranih djela “Latinska humanistička proza, pjesme i pisma” sadrži Marulićeva cjelovita djela: Djela kraljeva Dalmacije i Hrvatske, Poslanica Hadrijanu VI, vrhovnom svećeniku, Dijalog o Herkulu te sva sačuvana latinska i talijanska pisma.

U ovećem su izboru uvršteni Tumač uz natpise starih i latinske pjesme, dok je od Životopisa Svetog Jeronima prezbitera preuzet samo polemički dodatak naslovljen Protiv onih koji tvrde da je Sveti Jeronim bio Italac te završna Pjesma u hvalu Svetoga Jeronima.

Za ovo izdanje nanovo je preveo latinsko pismo Jurju Šižgoriću te tri talijanska pisma Jerolimu Cipciju. Matica posebno ističe Tumač uz natpise starih, čiji je latinski tekst priređen prema Marulićevu autografu, koji se čuva u Bodleiani, knjižnici Sveučilišta u Oxfordu.

Milan Bošnjak u knjizi “Suvremena hrvatska književnost nastala izvan Hrvatske” uključuje i književna djela napisana na engleskom, njemačkom i španjolskom jeziku koja su napisali autori hrvatskog podrijetla, a koja, osim podrijetla autora, u hrvatsku književnost ugrađuju teme i motive koji se odnose na Hrvatsku i hrvatski narod.

Nepristrane i na konkretnim činjenicama utemeljene analize u ovoj knjizi omogućuju čitateljima upoznavanje s velikim brojem novih autora i njihovih djela, s estetskom vrijednošću tih djela i njihovim više ili manje uspjelim uključivanjima u suvremene trendove književnih sredina u kojima žive i modernoga svijeta općenito.

Disput – “Nepoznanica” H. Brocha, “Parfimirano smeće” Maše Grdešić… 

Naklada Disput najavila je kako će se na ovogodišnjem Interliberu predstaviti knjigama Ralpha Walda Emersona “Predstavnici čovječanstva”, “Ekstimnim dnevnikom” francuskog pisca Michela Tourniera, knjigom književne komparatistice Maše Grdešić “Parfimirano smeće” i romanesknom studijom “Nepoznanica” austrijskog klasika XX. stoljeća Hermanna Brocha.

Knjiga “Predstavnici čovječanstva” skup je sedam predavanja Ralpha Walda Emersona o “velikim ljudima” što ih je prvi put održao potkraj 1845. i početkom 1846. godine. Prvi esej govori o ulozi “uzornih ljudi” u društvu, dok od ostalih šest svaki veliča šest arhetipova ili smjerova u kojima se genijalni ljudi mogu realizirati, pri čemu je svaki utjelovljen u jednoj povijesnoj osobi kao najzornijoj ilustraciji: filozofu Platonu, mistiku Emanuelu Swedenborgu, skeptiku Michela de Montaigneu, pjesniku Williamu Shakespeareu, “svjetskom čovjeku” Napoleonu i piscu Johannu Wolfgangu von Goetheu.

“Ekstimni dnevnik” francuskog pisca i esejista Michela Tourniera skup je dnevničkih zapisa bez datuma, objavljenih najprije 1980. godine u francuskom časopisu Sud. Izbor je to kratkih tekstova iz njegovih bilježnica u koje je godinama zapisivao svakodnevne događaje, misli, zapažanja. Rasporedio ih je u dvanaest mjeseci neke imaginarne godine. Riječ “ekstimni” iskovao je sam autor, želeći pritom naglasiti da se radi o nečemu potpuno suprotnom od “intimnog dnevnika”.

Knjiga književne komparatistice Maše Grdešić “Parfimirano smeće” podnaslovljena je “Hrvatska književnost i popularna kultura”, a istražuje odnos između popularne i visoke kulture u hrvatskoj književnosti 19. i 20. stoljeća. Na primjeru odabranih djela hrvatskih autora (Perkovca, Šenoe, Kovačića, Krleže, Marinkovića, Belana, a posebno romanâ Marije Jurić Zagorke) autorica istražuje popularne motive u njihovim djelima, političke funkcije popularnih romana Marije Jurić Zagorke i načine na koje književnost, ali i književna teorija i povijest, prikazuju popularne žanrove poput krimića i ljubića.

“Nepoznanica” (1933) austrijskog klasika XX. stoljeća Hermanna Brocha romaneskna je studija o temeljnom kaosu i nemogućnosti života unutar društva čije su vrijednosti u raspadu. Roman “Nepoznanica” zaokružuje cjelinu Brochova opusa, kronološki i tematski spaja dva njegova kanonska, najvažnija djela: “Mjesečare” i “Vergilijevu smrt”.

Ljevak – od Fossea do zbirke nadahnute Gibonnijevim pjesmama

Naklada Ljevak iz svoje ponude izdvojila je zbirku tekstova domaćih pisaca nadahnutih Gibonnijevim pjesmama “Drvo”, novi roman nobelovca Jona Fossea “To je Ales”, nastavak bestselera “Staza soli” (Divlja tišina), publicističke hitove o tome kako je književnost stvorila civilizaciju “Pisani svijet” i zašto je biologija ženskog tijela važna za razvoj ljudskoga roda “Eva”, novu biografiju filozofkinje Hanne Arendt te niz domaćih i stranih književnih naslova.

Od beletrističkih hitova izdvojili su strane romane “Razglednica”, “Bijeg” i “Krv anđela” te hrvatske romane “Žene koje vrište u sebi” Nives Madunić Barišić i autobiografsku prozu “Tvojim glasom” Dubravke Oraić Tolić.

Od publicističkih naslova preporučuju knjige “Srpske paravojske i raspad Jugoslavije” Ive Vukušić i “Riječka kriza” Dominique Kirchner Reill.

Iz programa za djecu i mlade ponudit će “Bajkoviti adventski kalendar” s dvadeset četiri bajke iz cijeloga svijeta za malene i one malo veće.

Naklada Ljevak će u povodu 25. godišnjice predstaviti nagrađivane autore i organizirati razgovor o važnosti književnosti za djecu i mlade te porazgovarati s kojim se sve izazovima susrećemo.  U razgovoru će sudjelovati Jasminka Tihi-Stepanić, Morea Banićević, Nada Mihaljević, Sonja Zubović, Saša Veronek Germadnik, Krunoslav Mikulan i Mladen Kopjar, a razgovor će moderirati Emica Calogjera Rogić, glavna urednica u Nakladi Ljevak, a druženje će se održati u četvrtak, 14. studenog u 14 sati na pozornici galerije paviljona 5.

Promocija romana “Čuđenje” Huga Clausa održat će se 14. studenog, a u razgovoru će sudjelovati Anda Bukvić Pažin i prevoditeljica Svetlana Grubić Samaržija.