Piše: dr. sc. Zdenko Balog
U biografskim leksikonima naći ćemo podatak da je Sidonija, grofica Erdödy de Monyorókerék et Monoszló, rođena u Zagrebu, odnosno u Razvoru kod Kumrovca 7. veljače 1819. Nedoumice oko mjesta rođenja nisu rijetkost u predmoderno doba, jer se rođenje kao događaj nije upisivalo, događaj je bilo krštenje. U knjizi krštenih župe Svete Marije na zagrebačkom Kaptolu upisano je dan kasnije:
8. (Februario 1819), Baptisata est Sidonia filia legitima Illustrissimi D. Comitis Caroli ab Erdödy, et Consortis ejus Illustrissima Domina Comitissa Henrica nata a Samare.
Kumovi su bili tajni savjetnik i komornik Varaždinske županije Aleksandar Erdödy i Amalia a Samare, dok je krštenje obavio župnik Petar Horvatić. Ovaj zapis nedvojbeno pokazuje da je Sidonija ipak rođena u Zagrebu, a ne na ladanju. Krštenje se u pravilu vršilo istog ili sljedećeg dana u najbližoj župi, kako se novorođenče ne bi izvrgavalo opasnosti da se prehladi i umre prije krštenja, a posebno u zimsko doba, kada je Sidonija i rođena.
Sidonijin život podrobno je dokumentiran: vatrena pristalica Hrvatskog narodnog (Ilirskog) preporoda, prva hrvatska koncertna i operna pjevačica, primadona prve izvedbe ‘Ljubav i zloba’, Vatrsoava Lisinskog, te jedna od prvih influencerica hrvatske nacionalne mode. Njen raskošni kostim sa izvedbe ‘Ljubavi i zlobe’ postaje uzor za manje postnat ilirski modni pokret, prikazana je na portretima, kao i na hrvatskim igračim kartama kao dama – srce.
Udavši se 1843. za plemića Antuna Rubida, Sidonija napušta svjetla pozornice, te se na imanju Gornja Rijeka posvećuje obitelji. Rodila je dvoje djece, Milutinak oji je umro kao dječak i Radoslava koji nastavlja lozu. Umrla je u Gornjoj Rijeci, gdje je i pokopana. Jedna je od samo dviju žena prikazanih na Bukovčevom svečanom zastoru ‘Ilirski preporod’ u Hrvatskom narodnom kazalištu.