Na današnji dan 1483. tiskan “Misal po zakonu rimskoga dvora” – prva hrvatska knjiga tiskana na hrvatskom jeziku

22. veljače 2021. Autor: prigorski.hr Vremeplov Na današnji dan 1483. tiskan “Misal po zakonu rimskoga dvora” – prva hrvatska knjiga tiskana na hrvatskom jeziku

Borna Filić/PIXSELL


Misal po zakonu rimskoga dvora prva je hrvatska knjiga tiskana na hrvatskom jeziku, a otisnuta je svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije i to 22. veljače 1483. godine.  To je prvi misal u Europi koji nije tiskan latiničnim slovima i najstarija knjiga tiskana glagoljicom. Pojava Misala, knjige tiskane na hrvatskom jeziku i pismu, svjedoči o društvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom potencijalu Hrvata u drugoj polovini XV. stoljeća.

Misal iz 1483. prvi je spomenuo zadarski nadbiskup Matej Karaman (1700.-1771.), potom slovenski filolog Jernej Kopitar te Mihail Bobrowski, bjeloruski slavist i orijentalist, koji pišući 1820. godine o našem prvotisku duhovito primjećuje kako je “ovo prvo izdanje rjeđe od bijeloga gavrana”, a godinu dana poslije iz Pariza u pismu Jerneju Kopitaru s nadnevkom 20. listopada 1821. ističe da je Misal prva knjiga u slavenskome svijetu tiskana pomičnim slovima. Misal iz 1483. je hrvatski prvotisak – editio princeps i jedna od 6 hrvatskih glagoljskih inkunabula – knjiga tiskanih u vremenu od 1455. godine koja se smatra godinom izuma tiskarskog stroja do 1500. godine.

Sačuvano je svega 11 nepotpunih primjeraka Misala. U hrvatskim ustanovama pohranjeno je 6 primjeraka Misala: dva primjerka čuvaju se u Knjižnici Samostana franjevaca trećoredaca na zagrebačkome Ksaveru, jedan u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, jedan u Knjižnici Dominikanskoga samostana Bola na Braču te dva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici na signaturi RI-4°-62 a,b. 

U inozemnim ustanovama čuva se pet primjeraka: dva u Vatikanskoj knjižnici u Rimu, jedan u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, jedan u Nacionalnoj knjižnici u Sankt Petersburgu i jedan u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču. Godine 1971. od dvaju primjeraka što se čuvaju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i primjerka “a” iz Vatikanske knjižnice stranica kalendara (prve dvije stranice i stranice: 241, 243-248) načinjen je potpun primjerak i objavljen pretisak u izdanju Libera. Pretisak sadrži i studije Misala najizvrsnijih hrvatskih stručnjaka u tom području.

Danas je ujedno i Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, spomendan Republike Hrvatske koji je Hrvatski sabor nedavno službeno proglasio na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu.

Proglašenje tog dana inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora.

Svojom inicijativom Institut je želio skrenuti pozornost javnosti i svih govornika hrvatskoga jezika na važnost promicanja vrijednosti i ljepota hrvatskog glagoljičnoga pisma te omogućiti glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan.

Povodom obilježavanja prvoga Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva Institut je na svoje stranice Hrvatski u školi pripremio malu školu glagoljice, provjeru znanja glagoljice i memorijsku igru “Glagoljica pamtilica“.

nsk.hr/ihjj.hr/prigorski.hr

Facebook Comments