Retrospektiva Tomislava Gotovca, koja se otvara u petak u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, na njegov rođendan 9. veljače, sveobuhvatni je prikaz opusa autora koji se, u skladu sa svojom životnom i umjetničkom preokupacijom slobodom, nije ograničavalo samo na jedan medij.

Pod nazivom “Tomislav Gotovac a.k.a. Antonio G. Lauer: Uzlazno silazna genealogija” Gotovčev rad predstavljen je nizom fotografija, projekcijama filmova te rekvizitima i kostimima iz njegovih performansa. Nastala je prema konceptu francuskog kustosa Pierrea Bal-Blanca, koji je izložbu postavio u suradnji s Vesnom Meštrić iz MSU-a i Darkom Šimičićem iz Instituta Tomislav Gotovac.

“Želio sam posjetiteljima omogućiti razumijevanje njegova ukupnog rada i kontinuiteta prakse umjetnika kojemu je medij bio samo prilika da prenese svoje ideje. Gotovac nije htio biti specijaliziran niti u jednom mediju nego govoriti o slobodi i izraziti svoj slobodarski identitet”, rekao je Bal-Blanc na konferenciji za novinare.

Objasnio je kako njegov izložbeni koncept odaje poštovanje umjetnikovom opusu, pa se istražujući pitanja materijalnosti, semiologije i semiotike, te tijela kao jezika u tom opusu, odlučio za dematerijalizirani postav, dok je posjetitelj pozvan da “kroči horizontalno i nekronološkim poljem dokumenata raspoređenih po podu”.

Sastavljenu od pet konceptualnih dijelova koji su međusobno povezani asocijativnim nizom izložbu otvara i zatvara montaža sekvenci najavnih špica njegovih filmova protkanih imenima osoba koje prožimaju njegovo djelo.

Najveći dio postava su filmovi, Gotovčevi i drugih autora koje kustos dovodi u vezu s njegovim eksperimentalnim opusom, dok će se u Dvorani Gorgona kao sastavni dio programa prikazivati dugometražni filmovi njegovih prethodnika, suvremenika i sljedbenika.

Izložba se oslanja na izložbu Gotovčevih radova koju je Bal-Blanc postavio u Nacionalnoj umjetničkoj galeriji u Tirani 2021. uslijed čega je dobio poziv od bivše ravnateljice MSU-a za dolazak u Zagreb.

“Tomislav Gotovac u brojnim je intervjuima znao reći da je sve što je napravio u životu samo sličica po sličica, no kasnije i da svoju umjetnost vidi na liniji Michelangelo – Meštrović – Gotovac”, rekao je Darko Šimičić, suosnivač Instituta Tomislava Gotovca.

Nakon Gotovčeve smrti 2010. njegova obitelj odlučila je da se prebogata ostavština brojnih umjetničkih djela, filmova, knjiga mora sačuvati ali, ustvrdio je Šimičić, ne tako da prostor u Krajiškoj ulici bude skladište već da ljudi koji tamo dođu osjete atmosferu tog frenetičnog stvaralaštva. “Ova je izložba jedan od najboljih proizvoda tog minulog rada, jer nam je jako bitno da kustosi, istraživači, studenti daju svoj feedback”, dodao je.

Šimičić kaže kako je Gotovac uspio nešto u čemu mnogi umjetnici nisu. “Nije radio razliku između privatnog i javnog, gol je hodao centrom grada, ali ostvario je nešto što je jako teško – pridobio ne samo stručnu nego i široku publiku, postao jedini umjetnik kojega svatko zna u ovom gradu”.

Ravnateljica MSU-a Vesna Meštrić izrazila je uvjerenje da će Zagreb i publika u narednih više od tri mjeseca biti oduševljeni tom izložbom koja pokazuje i dugi kontinuitet bavljenja samog muzeja i njegovih djelatnika opusom Tomislava Gotovca, poznatog i pod svojim matronimom Antonio G. Lauer.

Većina radova Tomislava Gotovca na izložbi posuđena je iz kolekcije umjetnikove kćeri Sarah Gotovac, u partnerstvu s Institutom Tomislav Gotovac i Hrvatskim filmskim savezom.

Izložba će biti otvorena do 19. svibnja, pratit će ju bogati dodatni program, a filmski program će se mijenjati svaka tri tjedna, uz besplatan ulaz na prvi kat postava.