Zastupnica Glasa Anka Mrak Taritaš poručila je kako se pod krinkom priuštivog stanovanja devastira prostor, stvaraju geta, a prenamjenom zemljišta u građevinsko nekom omogućava velika zarada, reagirajući time na paket zakona o prostornom uređenju koji je u drugom saborskom čitanju.
Građevinskih područja danas ima dvostruko više nego što je potrebno, ali premijeru Andreju Plenkoviću i ministru Branku Bačiću to nije bilo dovoljno. Pod krinkom ‘priuštivog stanovanja’ nešto što nikada nije bilo građevinsko područje to postaje, dopuštaju da se napravi nekakav projektić za tu parcelu, izdat će se građevinska dozvola i tu izgraditi projekt priuštivog stanovanja, ustvrdila je u petak Mrak Taritaš na konferenciji za novinare.
“Sigurna sam da netko tko ima zemlju koja nije mogla postati građevinsko područje, a sada će biti, porast će mu vrijednost. Apsolutno je jasno zašto se to donosi”, istaknula je.
Udružile su se, kaže, političke stranke bez obzira s kojeg su spektra, iako su struka i arhitekti rekli nemojte to raditi. “Kada napravite lošu zgradu možete ju srušiti ili redizajnirati, ali kada donesete krivu planersku odluku ona ostaje zauvijek”, upozorila je dodavši da se pod krinkom zaštite prostora, priuštivog stanovanja radi sve osim zaštite prostora.
“No, na tome će sigurno zaraditi”, uvjerena je Mrak Taritaš.
Upitala je premijera Plenkovića i ministra Bačića zašto su odlučili da zakon krene u primjenu 1. siječnja 2026. ustvrdivši kako iza toga sigurno stoji naziv tvrtke.
“Stvaramo rak rane u prostoru krivim planiranjem. Pod krinkom demografije određena geta na područjima koja nikad nisu bila namijenjena za građenje, napravit će se zgrade za priuštivo stanovanje i u njih smjestiti mlade obitelji bez odgovarajuće prateće infrastrukture i sadržaja”, upozorila je.
Podsjetila je i kako je već ranije upozoravala da je HDZ-ov prijedlog Zakona o prostornom uređenju zakon opasnih namjera te da je protuustavan. “Kada se svi slojevi razotkriju situacija je puno gora i dramatičnija”, ocijenila je usporedivši je s ‘osvajanjima na Divljem zapadu’.
Rekla je i kako u Gradu Zagrebu postoji duga tradicija od 1865. prostornog planiranja u kojem su se definirala građevinska područja, regulacijske linije i namjena prostora na kojima su se bazirali prostorni planovi.
“Nakon Domovinskog rata krenulo se u novu generaciju prostornog planiranja, Republika Hrvatska je imala građevinska područja za 20 milijuna stanovnika i bila je borba da se smanje i svedu na neku realnu mjeru i sada je dvostruko veća od potreba”, kazala je Mrak Taritaš.