Saborski klub Možemo! zatražio je u srijedu da se mlađima od 15 godina ograniči pristup društvenim mrežama, upozorivši da algoritmi izazivaju ovisnost i brojne poremećaje kod djece i mladih, dok Vlada odgovara da se već provode programi digitalne pismenosti i odgovornog korištenja tehnologija.

”Zakonom koji predlažemo, platforme će biti obvezne uvesti siguran i reći ću ‘privatnosti prijateljski’ način provjere dobi, bez prikupljanja osobnih podataka i kopija dokumenata”, rekla je Kekin u Hrvatskom saboru, predstavljajući Prijedlog zakona o digitalnoj zaštiti djece u ime kluba zastupnika Možemo!.

”Razgovarali smo s IT stručnjacima od kojih smo dobili savjet da se to organizira preko NIAS sustava koji već imamo i koji je moguće nadograditi na način da se prilikom otvaranja profila dobije samo informacija o tome ima li osoba 15 godina ili nema”, dodala je Kekin.

Pristup društvenim mrežama, prema ovom prijedlogu, bio bi dopušten mlađima od 15 godina samo uz privolu roditelja ili skrbnika. No, njima bi u tom slučaju bio ograničen pristup u noćnim satima, točnije između 10 sati navečer i 8 sati ujutro.

Zastupnica Možemo! pozvala se na europske i američke longitudinalne studije koje su, ističe, pokazale da prekomjerno korištenje društvenih mreža povećava rizik od depresije, tjeskobe, poremećaja spavanja, prehrane, koncentracije te suicidalnosti.

”Algoritmi koji određuju kakvi sadržaji dolaze na mobitel nisu nimalo neutralni. Oni imaju samo jedan zadatak, a to je da korisnici, bez obzira koliko godina imaju, bude što duže na mreži. On prati svaki pokret, svaki lajk te servira ono što izaziva najveću emocionalnu reakciju jer ta reakcija je zapravo okidanje dopamina, kratki šut zadovoljstva i onda slijedi potreba za još, još i još”, naglasila je Kekin.

Možemo! također traži zabranu korištenja mobitela za vrijeme nastave u svim osnovnim školama i uvođenje filtriranih školskih mreža kako se preko njih ne bi moglo zaobići dobno ograničenje.

O prijedlogu Kluba Možemo! ranije se očitovala Vlada, koja ga ne prihvaća. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan poručio je da je Vlada već prepoznala probleme s kojima se djeca i mladi suočavaju u digitalnom okruženju, stoga se već provode programi unapređenja digitalne pismenosti i odgovornog korištenja digitalnih tehnologija.

”Nije problem donijeti zakon kojim će se propisati zabrana pristupa društvenim mrežama djeci do 15 ili 16 godina. Ključno je pitanje tehničke provedbe”, rekao je. To pitanje trenutno nije riješeno, dodao je ministar, ali očekuje da će biti nakon implementacije europske digitalne lisnice.

”Ona će omogućiti tu tehničku mogućnost provjere dobi i verifikacije. Republika Hrvatska i institucije nadležne za postavljanje tehničkih rješenja rade na tome, a zaživjeti će u 2027. godini. Time će se omogućiti izdavanje dokaza o dobi putem pouzdanih izvora identifikacije”, rekao je Habijan.

Za prijedlog Možemo! ruku će dignuti klub SDP-a. Zastupnica Sabina Glasovac istaknula je da digitalni svijet prerano uvodu djecu u svijet uspoređivanja, pritisaka i natjecanja, s obzirom da djeca svoje prve profile na društvenim mrežama otvaraju već deset godina.

”Algoritam ne poznaje empatiju, ne prepoznaje dijete koje se bori s osjećajem manje vrijednosti, on ne zna stati jer je njegov interes profit, a ne dobrobit djece. A kada se profit stavlja ispred dobrobiti djece, e onda je tu država koja treba povući crtu i reći da je dosta”, rekla je Glasovac.

Zastupnik HDZ-a Marin Piletić ustvrdio je da su informirani roditelji i educirani stručnjaci najbolja zaštita djeteta od digitalnog nasilja. ”To ovaj prijedlog zakona ne prepoznaje. Potrebno je ojačati obitelj kao temeljni stup odgoja naše djece te ih osnažiti da kontroliraju što djeca rade na mrežama, zbog toga služi familylink”, naglasio je.

Ivana Kekin (Možemo) odgovorila je da nitko ne oduzima roditeljima njihovu ulogu u odgoju i obrazovanju njihove djece. ”Država je ta koja treba štititi svu djecu. Ako samohrana majka radi dva posla, ona sigurno neće stići kontrolirati što joj je dijete gledalo na TikToku”, kazala je.

Marija Selak Raspudić iz Kluba nezavisnih zastupnika najavila je da će podržati prijedlog u prvom čitanju iako smatra da nije konkretno razrađen ni detaljnije promišljen. ”Kada smo već imali raspravu o regulaciju mobitela u školama, Možemo! je odbio o tome glasati samo zato što je prijedlog došao od političke konkurencije da bi potom to isto uvrstili u svoj zakonski prijedlog”, rekla je.

Čak i da se zabrana pristupa društvenim mrežama uspije provesti, MOST-ov zastupnik Božo Petrov upozorava da će djeca prijeći na druge kanale, primjerice gaming.

“U zadnjih 8 do 10 godina gledamo dramatičan porast psihičkih tegoba kod maloljetnika. Glavni uzrok nije društvena mreža već raspadanje zaštitne mreže koja je stoljećima čovjeka držala uspravnim, a to je obitelj. To je mjesto gdje dijete treba dobiti odgovore na pitanja na koja algoritam neće nikad ispravno odgovoriti”, napomenuo je Petrov.