Učenici svih generacija Srednje škole Dragutina Stražimira koji se školuju za zvanje agrotehničara uključili su se u ekološki projekt Prijatelj šume. Uz financijsku potporu Zagrebačke županije ovaj projekt provodi Turopoljska udruga skauta „Tur“ iz Velike Gorice.
Projektom je predviđena edukacija učenika srednjih škola s područja županije o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena, „veličini“ ugljičnog otiska koji svatko od nas ostavlja svojim životnim navikama i (ne)odgovornim ponašanjem prema okolišu te o općekorisnim funkcijama šuma kojih su zdravlje i opstojnost ugroženi djelovanjem klimatskih promjena, a u konačnici je predviđeno i sudjelovanje učenika u aktivnosti obnove oštećenih šuma.
Edukativna komponenta projekta do sada je ponuđena učenicima Srednje škole Ivana Šveara u Ivanić Gradu, Gimnazije Velika Gorica, a u petak 17. veljače edukacija je održana i u srednjoj školi u Svetom Ivanu Zelini.
Nakon što edukaciju prođu i učenici srednje škole u Vrbovcu, učenici bi se tijekom ožujka trebali okupiti na akciji pošumljavanja u jednoj od šuma na području Zagrebačke županije u kojoj je šumski fond uništen djelovanjem doseljenih štetnika, kao posljedice klimatskih promjena. Uz potporu Hrvatskih šuma koje osiguravaju sadnice te područje sadnje te Zagrebačke županije koja financijski pomaže provedbu ovog projekta učenici bi do kraja ožujaka trebali zasaditi oko dvije tisuće mladica hrasta lužnjaka.
Uslijed međukontinentalnog transporta u Europu su stigli i neki invazivni štetnici koji se nesputano šire i uništavaju cijele šume iz razloga što u ovom podneblju nema prirodnih predatora. Uslijed djelovanja fitopatogene gljive halare (Chalara fraxinea) ugrožene su šume jasena u cijeloj Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Zbog ovog je štetnika od 2019. do danas propalo 30.000 hektara poljskog jasena koga gljiva halara uništava iznutra.
Šume hrasta ozbiljno ugrožava hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata), porijeklom iz Azije, koja je danas rasprostranjena po cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj.
Ovaj štetnik izaziva sušenje i prerano opadanje listova hrasta, što neizravno očituje u smanjenju intenziteta fotosinteze napadnutih listova i smanjenoj rodnosti žira. Time je uvjetovana i mogućnost prirodne obnove šuma. Crnogorične šume napada potkornjak (Scolytinae) koji se naseljava pod korom ili u samom drvu koje izjeda, uništava drvnu masu kao gospodarsku osnovu te dovodi do propadanja šuma.
Stoga je za obnovu šumskog fonda u Hrvatskoj nužna ljudska pomoć i promjena životnih navika.
Napisao: Alen Konjević, Predsjednik Turopoljske udruge skauta „Tur“