Poštovani,

Obraćam vam se sa zahtjevom za objavu odgovora na članak objavljen dana 11. rujna 2019. godine na web portalu prigorski.hr u kolumni UREDNIČKI KOMENTAR pod naslovom „Bez obzira na europski novac za gradnju Piškornice vrlo je izgledno da projekt financijski nede opstati“.

Vidljivo je kako autor ovog teksta unatoč jasno danom pojašnjenju i dalje ne razlikuje (slučajno ili ne) postojeće odlagalište Piškornica od budućeg Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske „Piškornica“ (RCGO Piškornica). Naime, odluka Uprave o smanjenju prihvata donijeta odnosi se na postojeće odlagalište Piškornica kojim upravlja društvo Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. (PSO), dakle netočan je navod da otpad koji se sada zaprima na odlagalištu kojim upravlja drugo trgovačko društvo ima veze s projekcijom količina otpada koje su obrađene u Studiji izvedivosti RCGO Piškornica i koje de biti od utjecaja na rad Centra od 2023. godine. Netočan je i navod da će zbog sadašnjeg manjeg prihvata otpada četiri županije i općina Koprivnički Ivanec platiti sve eventualne gubitke dok ne krene izgradnja centra jer su količine prihvata od cca 35.000 t/god dovoljne za pokrivanje rashoda u društvu Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o.

Piškornica d.o.o. je društvo koje upravlja projektom razvoja investicije RCGO društvo i financirano je jednim dijelom od strane osnivača od trenutka osnivanja sve do danas. Takav financijski model već funkcionira pa je netočan navod da se ne zna do kada de funkcionirati taj model. Poslovnim projekcijama sve do izgradnje RCGO utvrđen je plan prihoda i rashoda, prema kojem osnivači, pa i Koprivnički Ivanec, neće, kako se krivo i pogrešno navodi, plaćati eventualne gubitke jer ih neće biti. Dapače, iz poslovanja odlagališta Piškornica općina Koprivnički Ivanec s naslova komunalne naknade prihoduje svake godine nešto manje od 1.800.000,00 kn.

Za poslovanje i održivost druge tvrtke, dakle tvrtke koja je zadužena za uspostavu RCGO Piškornica, izrađena je cost–benefit analiza (analiza troškova i koristi) jer nema financiranja iz EU sredstava bez tog dokumenta pa je netočan, tendenciozan i ironizirajući navod u kojem se tvrdi da za takvu priču nije potrebno raditi nikakve studije. Naime, one već postoje.

Netočan je navod u kojem se tvrdi da centar neće opstati ukoliko se ne izgradi energana već da će ukupni troškovi gospodarenja otpadom biti veći ukoliko ćemo gorivo iz otpada zbrinjavati izvan RH. Osim toga, analizom tržišta goriva iz otpada (SRF, RDF) u regiji te analizom iskustava CGO u Hrvatskoj u studiji izvedivosti te cost-benefit analizi za RCGO Piškornica uračunata je cijena za zbrinjavanje RDF-a i SRF-a, prema postojećem cjeniku ovlaštenih oporabitelja (energane, cementare) s uključenim prijevozom. Pri tome je korišten najgori scenarij s visokim troškovima zbrinjavanja goriva iz otpada i u toj varijanti je projekt financijski održiv, ali poskupljuje ukupne troškove gospodarenja otpadom. S izgrađenim centrom ili bez njega, količina goriva iz otpada jer problem za općine, gradove i komunalna društva pa tako i za građane i cijelu zemlju.

Trošak SRF-a/RDF-a je i na tim razinama selekcije prisutan i na njegovo smanjivanje se može utjecati ukoliko kao društvo i država izgradimo nova postrojenja unutar RH. Pri tome je važno naglasiti da projekt RCGO Piškornica nikad nije i ne sadrži projekt energane na otpad.

Na temelju svega navedenog netočan je zaključak autora kako je „put Kaštijuna kraj ovog projekta“ jer, osim što ni CGO Kaštijun još nije propao, model zbrinjavanja SRF-a i RDF-a izvan granica RH već je predviđen i ukalkuliran u budude troškove RCGO Piškornica, a i bez centra taj trošak JLS-ovi ne mogu izbjedi.

Iako je 2018. godina završena s gubitkom koji je pokriven iz dobiti prethodnih godina, društvo Piškornica d.o.o. nije u nikakvoj opasnosti od insolventnosti. Nastali gubitak proizlazi iz činjenice da u toj godini nije bilo financiranja projekta od strane osnivača, što je promijenjeno u 2019. godini. Kao što je već ranije navedeno, prihodi u prošloj godini su umanjeni jer je povezano društvo koje upravlja odlagalištem smanjilo prihvat količina otpada na odlagalište Piškornica te je to utjecalo na prihode, ali ne na štetu osnivača ni projekta pa je netočan i insinuirajući navod kako je trenutnim upravama oba društva, i Piškornice i PSO-a, u interesu „biznis“.

Obje tvrtke posvećene su samo i jedino strateškom cilju, a to je izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske kako bi se ostvarili ciljevi definirani državnim, regionalnim i lokalnim planovima gospodarenja otpadom u kojima je centar samo dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Vrijeme „biznisa“ je iza nas i taj poslovni model egzistirao je do kraja 2017. godine i predmet je pravosudnih postupaka. Kao oštedena strana nadamo da de pravosudna tijela dati svoju ocjenu poslovanja tih godina i da će to svima, pa i autoru ovog teksta, pomoći u razumijevanju javnog interesa.

Molim da ovaj odgovor, temeljem članka 56. Zakona o medijima, objavite bez promjena i dopuna, na istom ili istovrijednom mjestu i na isti i istovrijedan način kao što je objavljen uvodno naznačeni članak.

S poštovanjem,

Direktor

Mladen Ružman, v.r.

prigorski.hr