U emisiji HTV-a urednika i voditelja Branka Nađvinskog večeras su gostovali Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu i bivši dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu i Mirko Habijanec, predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva i predsjednik Uprave tvrtke “Radnik”, Križevci.

Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija odgovorila je na pitanje što je najporaznije u procesu obnove nakon potresa i tko snosi najveću odgovornost.

– Ja ne bih rekla da je tu nešto porazno, niti bih govorila samo o odgovornosti. Jako puno toga je napravljeno, postoje neki segmenti koji idu jako dobro, tu prvenstveno govorim o javnom sustavu, o javnom sektoru i infrastrukturi. Postoji segment obiteljskih kuća gdje svi želimo ubrzanje, međutim treba spomenuti da smo, kad govorimo o Banovini, preko 4000 kuća obnovili, a koje su trebale nekonstrukcijsku obnovu i ljudi su se mogli vratiti. Također se rade višestambene zgrade. Postoji jedan segment koji kasni, koji treba značajno ubrzati i na tome će se raditi, rekla je.

Smatra da kad je riječ o dva razorna potresa u vrlo kratkom roku i koja su se dogodila u vrijeme pandemije trebalo vremena da se sustav postavi. – To se ne može početi obnavljati od danas do sutra obnavljati. Mislim da su i neka očekivanja možda nerealno prezentirana i u javnosti, dodala je.

Prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu i bivši dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, rekao je, da kad se gleda je li nešto učinjeno u mandati ministra Paladine, naravno da je učinjeno.
– U dijelu u kojem je ukazano na mnoge stvari, pogotovo na ubrzanje dijelom javne nabave, ubrzanje da se neke cijene koje su vezane za natječaj mogu svrstati u kategoriju jednostavne nabave gdje se skraćuju postupci što je itekako važno. Nadalje, ono što je važno za izvođače – dosta se vodilo računa o indeksaciji cijena, što je opet u mandatu ministra Paladine učinjeno i baš je vođeno računa da izvođači ne bi odustajali od nabave nego da idu, da znaju da država, odnosno naručitelj, brinu da tržište može varirati. Bilo je i trenutaka kad izvođači nisu ni nudili nekakve poslove jer nisu bili sigurni zbog čudnog ponašanja cijena u jednom trenutku. Također je važno istaknuti da je inženjerska struka stvarno učinila sve da se dođe do dokumentacije i stvore preduvjeti da se može ići dalje. Jedan dio je ostao na dijelu javne nabave gdje stvarno treba učiniti dosta, istaknuo je Lakušić.

Mirko Habijanec je istaknuo kako ima u Hrvatskoj moćnih poduzeća koja će se uključiti kad  budu pripremljeni natječaji. – Danas ozbiljne građevinske tvrtke, njihovi resursi i potencijali, ljudstvo i tehnika još nisu uključeni. Trebamo centralno upravljanje preko Ministarstva. Bili su raspisani natječaji za kuće u Petrinji, ali vi ne znate gdje su te kuće. Ima ih 30 ili 50, a ne zna se gdje su. Kako ćemo dati ponudu? To je raspisivao Središnji državni ured.

Zna se da su kuće na Banovini, ali ne zna se gdje točno pa kako će se kalkulirati cijena, a cijena jako ovisi o logistici. Rad je danas skup, a i u HUP-u upozoravamo na provođenje natječaja. Tražimo da se provjeri sposobnost poduzeća koja posao mogu napraviti, ugovoriti izvoditelje koji poštivaju isplate plaće po kolektivnim ugovorima. Ne može netko raditi projekte od 30 i više milijuna kuna koji nema ljude u stalnom radnom odnosu i koji nema inženjere u stalnom radnom odnosu – rekao je Habijanec dodavši kako njegova tvrtka ne sudjeluje u obnovi na obiteljskim kućama, ali sudjeluju u Sisku u gradnji škole, sportske dvorane i vrtića koji su ugovorili prije godinu dana.

– Također sudjelujemo na natječajima, a dobili smo ugovore i za KBC Rebro, Jordanovac i Rebro. To će početi sada. Bilo je problema s nabavom nadzora i bilo je problema s izmještajem kapaciteta da bi se moglo obnavljati. Recimo Jordanovac, se rješava u dvije faze, tako da bolnica može funkcionirati, otežano, a i mi otežano možemo raditi. Ali napravit ćemo to, funkcionirat će. Dakle, imamo 2-3 projekta, rekao je.