Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) poručilo je u petak da u suradnji s CARNET-om kontinuirano radi na unaprjeđenju sustava odgoja i obrazovanja te odbacuju teze iznesene u otvorenom pismu učitelja informatike.
U otvorenom pismu koje je potpisao 271 učitelj informatike, kao ključni problemi navode se potpuni kolaps sustava e-Matica i administrativni kaos na početku školske godine, loša organizacija državnih natjecanja iz informatike, smanjenje satnice informatike i nedostatak adekvatne opreme, ignoriranje važnosti umjetne inteligencije u kurikulumu te neodrživi uvjeti rada i nedostatak podrške Ministarstva i Agencije za odgoj i obrazovanje.
Također su upozorili na softverske licence, pri čemu su istaknuli da su licence za Office 365 za većinu korisnika degradirane na jeftinije verzije koje dopuštaju rad isključivo u online okruženju.
Ministarstvo obrazovanja u svom je priopćenju odgovorilo na svaki pojedini prigovor koji su iznijeli učitelji informatike.
Što se tiče sustava e-Matica, ističu da su svi uočeni problemi rješavani s najvišim prioritetom, uz osigurane timove koji su kontinuirano radili na njihovom otklanjanju. Navode o potpunom kolapsu sustava na početku školske godine, u trajanju od tri tjedna, ocijenili su netočnima.
”Ključna poteškoća vezana uz grupno prebacivanje učenika otklonjena je već 5. rujna, a do 22. rujna u novu školsku godinu bilo je upisano 441.413 učenika, od njih ukupno 446.689”, kazali su.
Za nova verziju e-Matice napominju da donosi konkretne koristi u odnosu na prethodnu. ‘U starom sustavu, navode, nastavnici su podatke o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima morali unositi ručno za svakog učenika što je za njih predstavljalo dodatno administrativno opterećenje. Puštanjem u rad nove e-Matice stvoreni su preduvjeti za automatizaciju tog procesa.
Kada su u pitanju licence u okviru paketa Microsoft 365, MZOM odgovara da su na domeni skole.hr one definirane ugovornim odnosom između Microsofta i Ministarstva.
”Trenutni limiti iznose 50 GB za nastavnike i 25 GB za učenike, što je više nego dostatno za redovite obrazovne aktivnosti poput pohrane nastavnih materijala, domaćih zadaća, dokumenata i prezentacija. Vrlo mali postotak korisnika prelazi navedena ograničenja”, poručili su.
Do problema u natjecanjima iz informatike, koja se održavaju putem sustava Loomen (u vlasništvu CARNET-a), došlo je zbog toga što je sustavu istovremeno pristupilo oko četiri puta više učenika od onoga koliko on može podnijeti.
”Unatoč upozorenjima, donesena je odluka o provedbi natjecanja na predmetnom sustavu uz istodobno sudjelovanje većeg broja korisnika, što je rezultiralo značajnim opterećenjem i poteškoćama u radu sustava. CARNET je predložio operativno rješenje razdvajanja pojedinih skupina u različite termine kako bi se smanjilo opterećenje sustava, no taj prijedlog nije prihvaćen”, rekli su iz MZOM-a.
CARNET nema mandat za nabavu i zamjenu opreme u školama
Na kritike o nedostatku adekvatne opreme, MZOM navodi da CARNET nema mandat niti osigurana sredstva za redovitu nabavu i zamjenu opreme u školama, osim mrežne opreme za povezivanje na CARNET mrežu.
”Oprema nabavljena u okviru projekta e-Škole financirana je jednokratno iz sredstava EU projekta, čiji je nositelj bio CARNET. U slučaju kvara, škola poteškoću prijavljuje CARNET-ovom Helpdesku. Ako CARNET nije u mogućnosti otkloniti kvar, prijava se prosljeđuje dobavljaču opreme koji preuzima rješavanje problema tijekom jamstvenog roka”.
Ministarstvo je odbacilo i tezu o nedovoljnoj zastupljenosti umjetne inteligencije u kurikulumu. U sklopu CARNET-ova projekta razvijeni su kurikuli ”Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene” za izvannastavnu aktivnost u osnovnim školama i kao fakultativni predmet u srednjim školama.
”U sklopu projekta razvijen je i program edukacije ‘Nastavnici za nastavnike’, kojim se pruža podrška učiteljima i nastavnicima u provedbi kurikula. Do sada je održano šest webinara s naglaskom na praktične primjere i odgovornu, promišljenu i pedagoški utemeljenu primjenu umjetne inteligencije”, poručuju iz MZOM-a.
Vezano za satnicu informatike, MZOM ističe da se u 62 škole koje provode eksperimentalni program cjelodnevne škole povećao broj obaveznih sati za 100 posto.
”Informacijske i digitalne kompetencije su kao obavezan predmet uvedene u svim razredima, a do sada je bio obavezan samo u 5. i 6. razredu, dok je u ostalima bio izborni predmet”, odgovorili su iz resornog Ministarstva.