Ministarstvo poljoprivrede u srijedu je izvijestilo da je spremno dočekalo pojavu afričke svinjske kuge, reagirajući na medijske napise da je Hrvatska po širenju te zaraze najgora u EU.
U odnosu na spremnost Hrvatske za suzbijanje i provođenje mjera zaštite napominju da je Ministarstvo poljoprivrede godinama upozoravalo i informiralo te provodilo brojne mjere. Posljednjih godina, dodaju, kontinuirano su distribuirali edukativne materijale te održavali edukacije i radionice na temu afričke svinjske kuge (ASK) i biosigurnosti za lovce, veterinare, posjednike svinja i veterinarsku inspekciju.
Sve službe Ministarstva poljoprivrede promptno su reagirale i prvi slučaj dočekale spremne. Tako je odmah u prvim danima nakon prvog potvrđenog slučaja afričke svinjske kuge u RH, Ministarstvo poljoprivrede donijelo rješenje o određivanju zona ograničenja te izdalo naredbu o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge.
Osim osnivanja Nacionalnog kriznog stožera za kontrolu i suzbijanje afričke svinjske kuge već u prvim danima nakon izbijanja zaraze, osnovani su i lokalni krizni stožeri, navode u priopćenju.
Dodaju da su kao mjera sprječavanja ilegalnog prometa živih svinja i svinjskog mesa i u cilju zaustavljanja širenja zaraze promptno aktivirani punktovi s policijskim nadzorom, a ministarstvo je već u prvim danima odredilo i dodatnu žurnu pomoć uzgajivačima na zaraženom području.
Pritom je 568 gospodarstava zaprimilo sredstva za dezinfekciju i opremu za izradu dezinfekcijskih barijera, kažu u ministarstvu.
Podsjećaju da su propisi o biosigurnosti na snazi od 2009. a od 2019. provodi se kategorizacija svih objekata na kojima se drže svinje u odnosu na biosigurnost. Do 6. srpnja 2023. kategorizirano je, kažu, 74.368 objekata, a ujedno je i onim objektima koja su unaprijedila biosigurnost omogućena ponovna kategorizacija, pri čemu je broj objekata kategorije 1 smanjen za 25 posto.
Proces kategorizacije i rekategorizacije u višu kategoriju provodi se kontinuirano i za tu svrhu ministarstvo je osiguralo sredstva iz državnog proračuna, kao i za postavljanje dvostrukih ograda na gospodarstvima. Podatak o zanemarivom broju farmi koji su u najvišoj kategoriji biosigurnosti i zaražene govori koliko je posao dobro napravljen, ističu u ministarstvu.
Odbacuju i tvrdnje da je polovica Hrvatske proglašena zaraženom zonom od ASK-a kod divljih svinja, naglašavajući da je riječ o tek 14 općina i gradova u Karlovačkoj, Ličko-senjskoj te Sisačko-moslavačkoj županiji.
Podsjećaju da je ministarstvo osim obveze strogih biosigurnosnih mjera u lovištima izdalo i naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, a u posljednje četiri godine na ASK je pretraženo preko 30.000 uzoraka domaćih svinja i 17.000 uzoraka divljih svinja.
Određivanje zona ograničenja zakonska je obveza nadležnih tijela država članica EU te su sve države članice pogođene afričkom svinjskom kugom od 2014. po istom zakonodavnom okviru određivale zone ograničenja.
Saznanje da je ASK potvrđena na nekoliko nepovezanih lokacija u Vukovarsko-srijemskoj županiji u kratkom vremenskom razdoblju, ukazala je na veliku mogućnost nekontroliranog širenja virusa što je bilo potrebno žurno zaustaviti. Sama dinamika širenja bolesti upravo dokazuje da su u svrhu zaštite objekta na kojima se drže svinje takve mjere bile prijeko potrebne, priopćilo je Ministarstvo poljoprivrede.