Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved uručio je braniteljske zahvalnice postrojbama iz Domovinskog rata za sudjelovanje u obrani i oslobođenju Lipika 1991. te ugovore o sufinanciranju uređenja Spomen-parka u Lipiku i Spomen-sobe Domovinskog rata požeškog kraja u Požegi.
Istaknuo je kako je Lipik, 6. prosinca 1991. na Dan svetog Nikole, bio prvi oslobođeni grad u Domovinskom ratu, kada je Hrvatska krvarila nakon sloma obrane mnogih gradova u zapadnoj Slavoniji, ali i grada heroja Vukovara.
Preuzeli smo inicijativu i oslobodili veći dio novljanskog zaleđa, a tome je prethodilo više od stotinu dana krvavih borbi, golemo stradanje i žrtve koje moramo oteti od zaborava i prisjetiti se što je RH prolazila tih dana: ubojstva hrvatskih branitelja i civila i bacanje u pojedinačne i masovne grobnice, odvođenje u logore, paljenje i uništavanje hrvatskih sela i gradova. Zaustavili smo ulazak agresora u Pakrac, Karlovac, Sisak, Gospić, Zadar i Šibenik i mnoge druge, podsjetio je Medved.
Iskazali smo zahvalu 22 ustrojbene cjeline Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane za, odvažnost i odlučnost i učinjeno u Domovinskom ratu za oslobađanje Lipika koji su pobunjeni Srbi i tzv. JNA u potpunosti spalili i uništili, naglasio je Medved.
Napomenuo je da je 320 branitelja položilo život u obrani Pakraca i Lipika, a njih 15 smatra se nestalima, među kojima i dr. Ivan Šreter i oni nas obavezuju da nastavimo traganje sve dok ne pronađemo i posljednju nestalu osobu iz Domovinskog rata.
U iznimno teškim okolnostima oslobodili smo i obranili RH, stvorenu kao slobodnu i modernu hrvatsku državu pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i to je temelj na kojem gradimo perspektivu, poručio je Medved.
Zahvalnica je pripala i 117. brigadi HV Križevci – Koprivnica, a zahvalnicu je primio umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske Zvonko Beljo. U ime dobitnika zahvalio je zapovjednik Specijalne policije MUP-a Nikola Cvitanović.
Ministarstvo hrvatskih branitelja financira postavljanje spomen obilježja radi očuvanja sjećanja na osobe i događaje iz Domovinskog rata pa je u znak zahvale braniteljima Lipika sklopljen ugovor o nastavku uređenja Spomen parka vrijedna 50.000 eura te sufinanciranja uređenja i opremanja Spomen sobe Domovinskog rata požeškog kraja u Požegi iznosu od 30.000 eura.
Prigodnim riječima zahvalili su predsjednik Gradskog vijeća Lipika Slobodan Katunara i požeško-slavonska županica Antonija Jozić.
Lipik 1991. – prvi oslobođeni grad i mjesto strateškog obrata u Domovinskom ratu
Oslobađanje Lipika 1991. i doprinos 3. bojne 117. brigade HV: 34 godine poslije, država odaje priznanje braniteljima koji su promijenili tijek rata
Oslobađanje Lipika u prosincu 1991. godine zauzima posebno mjesto u vojno-povijesnoj kronologiji Domovinskog rata kao jedan od najsnažnijih dokaza taktičke zrelosti, organizacijske kohezije i operativne sposobnosti Hrvatske vojske u ranoj fazi oružane borbe. Lipik je bio prvi okupirani grad oslobođen borbenom operacijom još tijekom 1991., čime je postao simbol pobjedničke paradigme koja će svoju kulminaciju dosegnuti u operacijama “Bljesak” i “Oluja” nekoliko godina poslije. U kontekstu zapadnoslavonskog bojišta, koje je u jesen iste godine bilo jedno od najugroženijih i najdinamičnijih pravaca agresije, oslobađanje Lipika imalo je stratešku vrijednost višestruko veću od njegovih geografskih dimenzija.
U operacijskom smislu, oslobađanje Lipika bilo je ključni segment šireg napadnog pothvata operacije “Orkan 91” u kojoj je bio izvedeno nekoliko manjih operacija, u kojem je kombinirano djelovanje pješaštva, topništva, tenkovskih snaga i policijskih sastavnica dovelo do razbijanja jedne od najtvrđih obrana koju su na području zapadne Slavonije organizirale postrojbe JNA i paravojnih formacija. U tim je operacijskim uvjetima izuzetnu ulogu imala 3. pješačka bojna 117. brigade Hrvatske vojske iz Križevaca, postrojba koja je pokazala izniman stupanj borbene spremnosti, disciplinu u provedbi zapovijedi i sposobnost manevriranja u izrazito složenim uvjetima urbanog i prigradskog bojišta.
Bojna je krajem studenoga 1991. raspoređena na pakračko-lipičko područje s gotovo 400 pripadnika, koji su tijekom nekoliko dana integrirani u operativnu cjelinu sektora obrane.
Operativno zapovjedništvo — koje su činili zapovjednici iz Operativne zone Bjelovar, Operativne grupe (OG) “Pakrac” sektorskog zapovjedništava u Donjoj Obriježi — izradilo je preciznu koncepciju napada čija je jezgra bila simultana, višesmjerna ofenziva uz snažnu topničku i oklopnu potporu, odnosno operaciju naziva “Orada”. Na desnom krilu djelovala je 3/117. brigada, sa zadaćom obuhvata i prodora prema Kukunjevcu i Dobrovcu, s ciljem destabiliziranja neprijateljske bočne crte i stvaranja uvjeta za frontalno oslobađanje samoga grada.
Jutro 5. prosinca 1991. obilježila je precizna topnička priprema nakon koje je uslijedio koordinirani prodor. Borbe su bile intenzivne, urbane i operativno zahtjevne, osobito u središnjim dijelovima grada i na prilazima. Dana 6. prosinca, nakon cjelodnevnih borbi i sustavnog potiskivanja neprijatelja prema sjevernim izlaznim pravcima, postrojbe Hrvatske vojske i policije ušle su u Lipik. Grad je oslobođen, a neprijatelj je bio prisiljen na povlačenje kroz strogo nadzirani koridor koji nije ugrožavao civilno stanovništvo, čime su hrvatske snage demonstrirale visoku razinu disciplinirane i zakonite vojne prakse.
Oslobođenje Lipika imalo je snažan strateški efekt: razbilo je operativnu inicijativu neprijatelja u zapadnoj Slavoniji, osnažilo obrambeni sustav Republike Hrvatske i postavilo temelje za kasnije vojno-redarstvene operacije koje su dovele do potpunog oslobađanja zapadne Slavonije 1995. godine. U antropološkom i društvenom smislu, Lipik je postao simbol povratka života, obnove i dokaz da Republika Hrvatska može vratiti svaki okupirani pedalj vlastitog teritorija. Operacija je istodobno predstavljala prekretnicu koja je ukazala na prijelaz Hrvatske vojske iz faze improvizirane obrane u fazu planskog, strukturiranog i profesionalnog vođenja operacija.
U svjetlu svega navedenoga, današnja svečana dodjela braniteljskih zahvalnica u Ministarstvu hrvatskih branitelja — kojom će se obilježiti 34. obljetnica oslobađanja Lipika — predstavlja čin institucionalnog priznanja koji na državnoj razini potvrđuje povijesni značaj sudionika operacije. Ministarstvo hrvatskih branitelja pod vodstvom potpredsjednika Vlade i ministra Tome Medveda pozvalo je pukovnika Zvonka Belju i pripadnike 3. pješačke bojne 117. brigade da osobno preuzmu zahvalu u ime postrojbe. Simbolika ovog čina nadilazi protokol: riječ je o potvrdi uloge brigade koja je, zajedno s drugim sastavnicama HV-a i MUP-a, odigrala ključnu ulogu u prvim pobjedama hrvatske države.
Dodjela zahvalnice postrojbi 3/117. nije samo prisjećanje, nego i potvrda kontinuiteta kolektivne memorije Republike Hrvatske, državne politike poštovanja prema braniteljima i priznanja vojnom doprinosu postrojbi koje su stvarale hrvatsku suverenost. Time se otvara prostor za novu generaciju povjesničara, vojnih analitičara i sigurnosnih stručnjaka da osvježeno interpretiraju i valoriziraju ovu operaciju, uključujući njezin učinak na buduće vojne doktrine, na razvoj hrvatskih oružanih snaga i na međunarodnu percepciju hrvatske obrambene sposobnosti tijekom 1991. godine.
Današnja svečanost u Zagrebu, zakazana u 11 sati, stoga nije tek ceremonija, nego potvrda da Republika Hrvatska ostaje trajno svjesna svoje obrambene povijesti i onih koji su je stvarali. Oslobođenje Lipika 1991. i današnja dodjela priznanja 2025. povezani su jednim kontinuitetom: kontinuitetom žrtve, služenja i odgovornosti pred državnošću koja se branila i obranila.
Hrvatska pamti svoje heroje i svoje žrtve. U operaciji Orada iz 3. pješačke bojne 117. “R” Brigade Koprivničko-križevačke poginuli Vilim Pisačić i Dražen Jelušić, čija je žrtva trajni podsjetnik na cijenu stvaranja slobodne Hrvatske i na odlučnost branitelja koji su tada, unatoč ograničenim resursima, uspjeli otvoriti put kasnijem oslobađanju Lipika.