Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je u utorak paket zakonskih izmjena kojim se uvodi doživotni zatvor te poseban sustav nadzora za osobe koje i nakon odsluženja kazne predstavljaju ozbiljnu opasnost za društvo.

“Tri su glavna smjera zakonskih izmjena. Prvi je institut doživotnog zatvora, drugo je izvršenje pune kazne zatvora i treće, bit će uveden posebni zakon, osoba koja je opasna po društvo bit će smještena pod posebnim nadzorom. Doživotni zatvor postaje alternativa za zločine za koje je sada predviđena kazna dugotrajnog zatvora”, rekao je Habijan.

Kazao je da su izmjene potaknute nedavnim teškim zločinom u Drnišu, gdje je ubijen 19-godišnji Luka Milovac, za što je osumnjičen muškarac koji je i ranije bio osuđen za ubojstvo.

“Izmjene ovog zakona posljedica su nemilog događaja koji smo svi nažalost vidjeli. To je bila točka kad moramo sinergijski pokazati razumijevanje za situaciju, pokušati spriječiti i napraviti sve što možemo da se ovakvi događaji svedu na najmanju moguću mjeru”, rekao je ministar.

Prijedlog predviđa da se doživotni zatvor može izreći za kaznena djela za koja je danas propisana kazna dugotrajnog zatvora od 21 do 40 godina, kao i za počinitelje dvaju ili više takvih kaznenih djela. Istodobno se uvodi mogućnost uvjetnog otpusta nakon najmanje 25 godina izdržane kazne.

“Promatrajući komparativnu praksu zemalja članica Europske unije koje imaju uveden institut doživotnog zatvora, taj raspon se kreće od 15 do 25 godina. Mi smo se unutar radne skupine odlučili na najveći period od 25 godina izdržane kazne”, rekao je Habijan.

Dodao je da za takva kaznena djela ne bi postojala zastara kaznenog progona niti zastara izvršenja kazne. Najavio je i izmjene Zakona o sudovima za mladež, prema kojima bi se doživotni zatvor mogao izreći i mlađim punoljetnicima u dobi od 18 do 21 godine, kao i izmjene Zakona o kaznenom postupku radi uvođenja trostupanjskog odlučivanja.

Kao najvažniju novost Habijan je izdvojio uspostavu posebnog sustava nadzora za osobe koje su odslužile zatvorsku kaznu, ali i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju društvu.

“Smatram da je treći smjer najvažniji jer će se odnositi na osobu po punom izdržavanju kazne zatvora, kada nema osnove da ostane u zatvoru, a prepoznata je kao društveno opasna, bude smještena u ustanovu i pod posebnim nadzorom”, rekao je.

Riječ je o modelu temeljenom na njemačkom rješenju koje je prošlo provjere europskih sudova. Osobe obuhvaćene tom mjerom morale bi biti osuđene na najmanje deset godina zatvora za teška kaznena djela protiv života, tijela, osobne slobode ili spolnog integriteta, odslužiti punu kaznu te biti procijenjene kao osobe kod kojih prevladavaju nasilne crte ličnosti.

Mjera bi se izricala u posebnom izvanparničnom postupku na temelju prijedloga nadležnog povjerenstva i stručnih vještačenja. Sud bi odlučivao o smještaju, a odluka bi se redovito preispitivala.

“To će biti posebna mjera nadzora po punom izvršenju kazne, koju određuje sud i to na prijedlog kaznionice. S pet godina, ako je djelo na štetu djeteta, povećava se na 10 godina. Mjera bi se mogla dodatno produljiti za još tri godine, uz obvezno preispitivanje jednom godišnje”, pojasnio je Habijan.

Dodao je da će osobe smještene u takvu ustanovu biti zatvorene i pod stalnim nadzorom, a u njoj mogu ostati i doživotno ako procjene pokažu da i dalje predstavljaju opasnost za društvo.

“Za zaštitu društva od opasnih osoba nijedna cijena nije previsoka”, poručio je.

Hrstić: Ne radi se o liječenju nego o tretmanu

Ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je da nova ustanova neće biti ni zdravstvena ni kaznena ustanova u klasičnom smislu, nego posebna institucija za osobe koje nemaju dijagnosticiranu duševnu bolest, ali imaju izražene nasilne karakterne osobine.

“Postoji Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, a ovo je potpuno novi zakon koji obuhvaća osobe koje nisu duševni bolesnici, ali imaju nasilne crte ličnosti. Ovdje se ne radi o osobi koja ima definiranu bolest i liječenje, nego je riječ o tretmanu”, rekla je Hrstić.

Naglasila je da tretman nije isto što i terapija te da stručnjaci mogu prepoznati obrasce nasilnog ponašanja, ali ne mogu sa sigurnošću predvidjeti buduće postupke pojedinca.

“Struka naglašava da se karakterno nasilna obilježja dok nisu definirana kroz bolest, ne mogu liječiti. Zato ovo nije liječenje nego tretman i važno je da struka ostane u stalnom nadzoru”, rekla je ministrica. Prema procjenama Ministarstva zdravstva, u Hrvatskoj bi takvih osoba bilo manje od deset.

Habijan je upozorio i na problem nedostatka zatvorskih kapaciteta, istaknuvši da je trenutačno u hrvatskim kaznionicama oko 180 osoba koje služe kazne od 20 do 50 godina zatvora.

“Ja sam od početka svjestan da nemamo dovoljno zatvorskih kapaciteta, jedan sam od rijetkih koji je to javno rekao. To nije popularno reći, ali to je činjenica”, rekao je.

Najavio je otvaranje dodatnih kapaciteta u Varaždinu i Lipovici krajem kolovoza te nove projekte u Požegi, kao i gradnju većih kaznenih ustanova kapaciteta 400 i 1200 mjesta.

Govoreći o svrsi doživotnog zatvora, ministar je rekao da država mora poslati jasnu poruku potencijalnim počiniteljima najtežih kaznenih djela. “Mislim da moramo poslati poruku da ako činiš takva kaznena djela da ćeš dobiti doživotnu kaznu zatvora. Mislim da samo Portugal i mi to sada nemamo. Ne činimo to zbog drugih, ali sad imamo i taj institut. Moramo poslati poruku”, rekao je Habijan.

Državni tajnik Ivan Crnčec pojasnio je da bi cijeli sustav, uključujući osnivanje posebne ustanove i zapošljavanje dodatnih stručnjaka i pravosudnih policajaca, trebao biti uspostavljen do 1. siječnja 2027. godine. Sjedište ustanove još nije određeno.