Milanović: Što je ubijanje u Gazi nego terorizam?

Što je ubijanje u Gazi nego terorizam, poručio je u srijedu predsjednik Zoran Milanović, reagirajući na izjave izraelskog veleposlanika da Hrvatska provjeri iransko veleposlanstvo u Zagrebu radi moguće potpore terorizmu.

“Iran je zaista, kada je u pitanju Bliski istok, kao i Izrael, sklon određenim terorističkim metodama. Što je ubijanje u Gazi nego terorizam i što je iživljavanje izraelskih vojnika krav magaša nego terorizam? Međutim kad je u pitanju Europa, Iran u Europi teroristički ne djeluje”, rekao je Milanović novinarima u srijedu.

“Taj neki činovnik iz Tel Aviva ili odakle već je, maltene je rekao da je usred Zagreba teroristička jazbina u iranskoj ambasadi”, poručio je predsjednik nakon što je izraelski veleposlanik Gary Koren prije nekoliko dana u intervjuu Hini poručio Hrvatskoj da provjeri osoblje iranskog veleposlanstva u Zagrebu jer bi u njemu “moglo biti pripadnika Revolucionarne garde sa zadatkom prikupljanja obavještajnih podataka i potpore terorizmu”.

Veleposlanik je zbog toga pozvan na razgovor na Pantovčak, gdje mu je rečeno da ne nanosi štetu Hrvatskoj i ne uznemirava javnost, rekao je Milanović, dodajući da “tuđe infekte i bacile u Hrvatskoj nećemo, ni izraelske ni iranske”.

“Ovo je braco Zagreb, nije Tel Aviv”, naglašava hrvatski predsjednik. “Neka se gospoda s tim u skladu izvole i ponašati”, dodaje Milanović.

Predsjednik je ranije već osudio američke i izraelske napade na Iran, a danas je ponovno poručio da treba imati na umu da je Iran članica Ujedinjenih naroda te da je “napadnuta bez mandata UN-a”.

Milanović se kratko osvrnuo i na usklađenost Hrvatske sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije, poručivši da to nije održivo i moguće u svakom trenutku.

“Ne može voditi zajedničku vanjsku politiku u svakom trenutku ili u približnoj podudarnosti s Estonijom i Portugalom, to je van pameti. Mi smo druga vrsta države i mi svi skupa u Europi smo druge vrste država”, rekao je Milanović, odbacujući “ideju o upravljanju iz Bruxellesa preko nekakvih činovnika poput Ursule von der Leyen”.