Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman istaknula je u srijedu u Saboru da je ravnomjeran regionalni razvoj jedan od prioriteta Vlade, istaknuvši da je u tu svrhu uloženo više od 2 milijarde eura kroz europske mehanizme u aktualnom financijskom razdoblju.
Ulaganja daju rezultate što potvrđuju i brojke. U odnosu na 2016. godinu, u Panonskoj Hrvatskoj BDP je porastao za 22 posto, u Jadranskoj Hrvatskoj za 42,5 posto, a u Sjevernoj Hrvatskoj za 53,3 posto, kazala je Mikuš Žigman tijekom rasprave o prijedlogu Zakona o regionalnom razvoju.
Hrvatska je prije 10-ak godina bila na 61 posto prosječne europske razvijenosti, a zadnji podaci za 2024. govore da smo na 78 posto, pri čemu je trend uzlazni za sva područja Hrvatske, dodala je.
Odgovarajući na brojne replike zastupnika, od kojih su mnogi i lokalni čelnici, Mikuš Žigman poručila je da novi zakon o regionalnom razvoju predstavlja iskorak u daljnjem uređenju zakonodavnog i institucionalnog okvira s ciljem osnaživanja višerazinskog dijaloga i partnerstva s općinama, gradovima i županijama. „Dodatno će se ojačati upravljanje regionalnim razvojem i omogućiti aktivan doprinos teritorijalnih jedinica u kreiranju politika”, kazala je.
Zakon predviđa osnivanje savjeta kao međuresornih savjetodavnih tijela radi koordinacije regionalnih politika – Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, Savjeta za Sjever, Savjeta za Središnju Hrvatsku i Savjeta za Jadransku Hrvatsku. „Ključni su nam kvalitetni inputi s regionalne razine, o razvojnim potrebama, spremnim projektima koji su razvojno relevantni, integrirani, održivi i imaju snažne razvojne učinke”, naglasila je ministrica.
Zakonom se osnažuje i uloga regionalnih koordinatora, koji pružaju tehničku podršku lokalnim jedinicama u provedbi aktivnosti. Vlada se obvezuje da će im pružiti tehničku i financijsku pomoć u radu, za što će se godišnje iz proračuna izdvojiti 7,5 milijuna eura. Jača se i urbana dimenzija politike regionalnog razvoja budući da u urbanim područjima živi oko 70 posto stanovništva i gradovi su suočeni s posebnim problemima kada se govori o gospodarenju otpadom, ekološkim, klimatskim i demografskim pitanjima.
Naglasak je i na područjima s razvojnim posebnostima kao što su brdsko-planinska i potpomognutna područja, otoci te pogranična područja.
Osim toga, jedinice koje na svojem području imaju zaštićeno prirodno područje, zakonom će imati pravo na novčanu naknadu ako javna ustanova koja je nadležna za to zaštićeno područje ostvaruje neto prihod godišnje veći od 5 milijuna eura, navela je Mikuš Žigman.
Oporba: Novi zakon znači dodatnu centralizaciju
Zakon je šminkanje i popis dobrih želja, apsolutna centralizacija i uvođenje potpune ovisnosti lokalnih čelnika o dobroj volji premijera Andreja Plenkovića i Vlade, kazao je Mostov Miro Bulj. Tvrdi i da je potpuno zaboravljena Dalmatinska zagora, što je ministrica odbacila.
Slična je kritika i IDS-ova Dalibora Pausa koji tvrdi da regionalne jedinice i dalje neće imati stvarni utjecaj na raspodjelu sredstava i realizaciju svojih planova. „Odlučivanje o financiranju razvoja zadržava se gotovo u potpunosti na središnjoj razini, što je štetno za dugoročan ravnomjeran razvoj Hrvatske”, kazao je.
Da je riječ o dodatnoj centralizaciji, smatra i Rada Borić (Možemo!). „Lokalne jedinice planiraju, ali središnja će vlast odlučivati”, rekla je i dodala da se otvara veliki prostor za arbitrarne odluke i političku selekciju.
Bez decentralizacije nema pravog regionalnog razvoja, ocijenila je Marijana Puljak (Centar), dok Anka Mrak Taritaš (GLAS) poručuje da nam treba decentralizacija, a ne centralizacija. Navodi da se ide i korak dalje, osnivaju vijeća i savjeti na čelu kojih je premijer. „Ajmo onda u zakon napisati da je na čelu svega Andrej Plenković”, rekla je Mrak Taritaš.
Sanji Radolović (SDP) sporno je što se ”indeks razvijenosti”, kako je kazala, zadržava kao jedini alat i kontrolni mehanizam, odnosno kriterij kod javljanja lokalnih jedinica na natječaje za EU projekte.
„On nije isključujući kriterij, tijela koja provode natječaje imaju mogućnost, ali ne i obvezu uzeti indeks kao jedan od kriterija prema kojema se dodjeljuju sredstva”, odgovorila je Mikuš Žigman.
Na upit Anite Curiš Krok (SDP), istaknula je kako nema lokalne jedinice koja nema pristup nekom izvoru financiranja, te da je samo važno da se pozicioniraju ovisno o tome u kojem programu mogu sudjelovati.
Krešimir Ačkar (HDZ) hvali zakon i tvrdi da će ispraviti neke situacije na terenu. „Zakonom se zadržava i dodatno osnažuje podrška potpomognutim, pograničnim, brdsko-planinskim i ruralnim područjima, kao i otocima, područjima koja se suočavaju s najvećim razvojnim i demografskim izazovima”, naglasio je.
Stipan Šašlin (HDZ) istaknuo je da je kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem od 2016. pokrenuto preko 165 tisuća projekata vrijednih preko 5 milijardi eura, dok je Tomislav Klarić (HDZ) pohvalio zadržavanje poreznih olakšica u Vukovaru, iako je prešao u višu razvojnu skupinu.