Vlada je sa sjednice u srijedu u Hrvatski sabor uputila prijedlog izmjena Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama prema kojima će se moći legalizirati samo zgrade izgrađene do 21. lipnja 2011. godine te se ukida rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju.

Izmjenama Zakona ukida se rok za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, koji je bio propisan do 30. lipnja 2018. godine, čime se otvara mogućnost da se zahtjevi podnose u bilo kojem trenutku. No, objekti koji su izgrađeni bez potrebnih dozvola za gradnju nakon 21. lipnja 2011. neće se moći legalizirati.

“Ovime šaljemo poruku da nema nove legalizacije već je moguće ozakoniti zgrade koje su izgrađene do 21. lipnja 2011. godine”, naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Dodao je kako se proširuju prostori na kojima nije moguće legalizirati ni one zgrade izgrađene do 21. lipnja 2011. godine, a to su planirani infrastrukturni koridori kako se legalizacijom takvih zgrada ne bi onemogućilo izgradnju strateške komunalne, prometne i energetske infrastrukture.

Postupak izdavanja rješenja o izvedenom stanju se potpuno digitalizira, kazao je ministar, a provodit će se putem postojećeg programa eDozvola. “Time se značajno ubrzava postupak, a unificira se i postupak prema svim zgradama, neovisno o njihovoj površini”, rekao je Bačić.

Ministar je naglasio kako će se bespravna gradnja najoštrije sankcionirati. “S Ministarstvom pravosuđa ćemo kroz izmjene Kaznenog zakona još dodatno propisati koja to vrsta gradnje u RH predstavlja kazneno djelo. Mislim da ćemo svim tim aktivnostima doista spriječiti nezakonitu gradnju”, poručio je.

Ako podnositelj zahtjeva ne priloži sve propisane dokumente, zahtjev se neće moći ni predati. Zato je potrebno priložiti geodetsku snimku izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koja se izrađuje u okviru geodetskog elaborata, kao i snimku izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt ili inženjer građevinarstva, zatim izjavu ovlaštenog inženjera da zgrada ispunjava mehaničku otpornost i stabilnost prema propisima koji su vrijedili u vrijeme kada je sagrađena, te uvjerenje tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina da je zgrada vidljiva na geodetskoj snimci iz zraka 2011. godine.

Osim toga, podnositelji zahtjeva morat će podmiriti i naknadu za bespravnu gradnju koja će biti veća s obzirom na protok vremena od 2012. godine. Naknada će se određivati ovisno o veličini, lokaciji i namjeni nezakonito izgrađenog objekta.

Od ukupno zaprimljenih 902.096 zahtjeva, dosad je ostalo neriješeno 80.000 predmeta.

Bespravna gradnja sprječavat će se i uvođenjem digitalnog nadzora. Trenutno se privodi kraju satelitsko snimanje RH.

Sustav “digitalne inspekcije” bit će integriran u Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) koji će omogućavati svakodnevno praćenje i evidenciju promjena na zemljištu, pa će svaka bespravna gradnja biti prepoznata. Sustav će automatski obavještavati građevinske inspektore i komunalne redare o potencijalnim lokacijama bespravne gradnje.

Vlada u Sabor uputila izvješće o radu UV Hine za 2024.

Vlada je Hrvatskom saboru uputila prijedlog da prihvati izvješće o radu Upravnog vijeća Hine za 2024. godinu, u kojoj je Hina ostvarila višak prihoda nad rashodima, što čini dobit u iznosu od 118.452 eura.

Na sjednici je doneseno i izvješće o Uredbi koju je Vlada donijela na temelju zakonske ovlasti, a vezanu uz Zakon o osobnoj asistenciji.

“Slijedom odluke Ustavnog suda, a s obzirom da nije bilo redovnog zasjedanja Hrvatskog sabora, Vlada je donijela Uredbu sa zakonskom snagom vezanu za Zakon o osobnoj asistenciji, to je nešto što radimo zaista u iznimnom slučajevima, ali ovdje smo, da ne bi došlo do neke pravne praznine, reagirali, a Ministarstvo će provesti uobičajenu proceduru i pripremiti izmjene Zakona”, kazao je premijer Andrej Plenković.