Tijekom listopada i studenoga u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci moći će se pogledati šesnaest skulptura koje pružaju uvid u Meštrovićeve društvene, umjetničke i političke veze.
U izboru autorice izložbene koncepcije, više kustosice Atelijera Meštrović u Zagrebu, Barbare Vujanović, izložit će se portreti koji “svjedoče o stilskom razvoju jednog od ponajboljih portretista 20. stoljeća – od secesijske stiliziranosti i impresionizma, preko art déco stilizacije do realističnosti međuratnoga razdoblja.”
Taj izbor portreta suvremenica i suvremenika s kojima je Meštrović uspostavio blizak odnos ili drugi vid uvažavanja i utjecaja, katkada jednosmjernoga, gdjekad uzajamnoga, prilika je za prebiranje po dominantnim formalnim odrednicama koje je kipar ostvario tijekom prva četiri desetljeća prošloga stoljeća, rekla je.
“Odabir skulptura polazište je za prisjećanje na šesnaest signifikantnih ličnosti koje su ostavile trag u hrvatskom, ruskom, češkom, francuskom i britanskom kulturnom i političkom prostoru”, napomenula je u predgovoru izložbe.
Vujanović kaže kako je svaki portret zaseban univerzum, mjesto stvarnog i metaforičkog pregovora između Meštrovića i osobe koju je portretirao, interpretirao, doživljavao na sebi svojstven način.
“Odabrane skulpture podržavaju tezu da je riječ o jednom od najvrsnijih portretista 20. stoljeća. Dosljedna posvećenost motivu, širina socijalnoga dijapazona osoba koje su sjedile pred Meštrom, očitovanje stilskih mijena predstavljaju djeliće mozaika koji portretiraju samoga kipara”, ocijenila je.
Smatra da ti portreti svjedoče logično ulančavanje kompleksnih odnosa unutar umjetničkih društava i institucija te političkih organizacija, ali i unutar živahnog konteksta salona europskih prijestolnica, pa Meštrović nije samo jedan od najvećih portretista svojega stoljeća nego i njegov posvećeni, pronicljivi kroničar.
Ivan Meštrović (Vrpolje, 1883. – South Bend, Indiana 1962.) portretirao je suvremenike, članove obitelji, prijatelje, umjetnike, političare, pripadnike domaćih i međunarodnih elita, te prethodnike.
Popratni katalog donosi i biografije neke od njih, među ostalima, hrvatskoga glumca, kazališnog redatelja i prevoditelja Petra Branija, pripadnika generacije kazališnih umjetnika koja je utrla put preobrazbi zagrebačkog teatra, ruskoga književnika Lava Nikolajeviča Tolstoja.
U njemu se može saznati i o životima glavnog organizatora likovnoga života u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća Izidora Kršnjavoga, modernizatora europskoga kiparstva Augustea Rodina, prve plesačice čiji je ples prikazan na američkoj televiziji Vere Čuče Milčinović, predstavnika britanske umjetničke, političke i društvene scene, Wickhama Steeda, Lady Cunard i Dorothy Une Ratcliffe, češke političke dinastije Masaryk, hrvatskih umjetnika Tomislava Krizmana, Ante Katunarića i Vladimira Becića, te književnika Andrije Milčinovića i Vladimira Nazora.
Skulpture su za izložbu posuđene iz zbirki Muzeja Ivana Meštrovića (Split-Zagreb), Gliptoteke HAZU (Zagreb), Nacionalnoga muzeja moderne umjetnosti (Zagreb), Galerije umjetnina (Split), te Mate Meštrovića.
Likovni postav koji potpisuju Damir Gamulin i Antun Sevšek. Izložba će u Križevcima biti otvorena do 6. studenoga, a u Zagrebu od 20. siječnja do 15. veljače.
Organizatori su Muzeji Ivana Meštrovića, Gradski muzej Križevci, Arheološki muzej u Zagrebu.