Nagradu Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika Croma, koja je nedavno dodijeljena najboljim menadžeri(ca)ma iz deset hrvatskih županija, primila je i Daliborka Kranjčić, članica Upravnog odbora i glavna izvršna direktorica križevačkog KTC-a. Ona i Jarmila Pezo iz varaždinske IGEA-e, jedine su žene među 16 nagrađenih.
Petar Glebov/Pixsell
Naša sugovornica Daliborka Kranjčić, prestižnu je nagradu osvojila u kategoriji velikih poduzeća što samo po sebi govori da se radi o osobi izuzetno posvećenoj poslu.
U pokušaju da nam približi posao za koji je primila nagradu, Kranjčić smatra da je uspješan menadžer usredotočen na rješenja, a ne na probleme.
– On u sebi nosi sposobnost prihvaćanja različitosti u konceptu vođenja ljudi, dosljedan je u provođenju odluka, a karakter kvalitetnog menadžera nužno sadrži dozu optimizma – riječi su Kranjčić koja želi vjerovati da i sama raspolaže dijelom nabrojanih osobina. Kaže da je u horoskopu vaga, a taj je znak poznat po pravičnosti bez koje također ni jedan uspješan menadžer ne može dugo plivati u poslovnim vodama.
Priznaje da se radi o stresnom, ali izazovnom poslu koji traži povremena opuštanja. Kranjćić tada poseže za knjigama iz područja alternative, a dodatno joj pomaže vježbanje joge.
– Bavim se i trčanjem pa sam ponosna na to što mi je uspjelo istrčati polumaraton od Klanika do Križevaca. Prolaskom kroz ciljnu ravninu, obuzeo me osjećaj ushita – opisuje Kranjčić još jedan od svojih uspjeha.
Usmjerivši razgovor na pitanja iz gospodarstva, pitali smo našu sugovornicu, može li kapitalizam u Hrvatskoj poprimiti humanije lice i pružiti radniku plaću dostatnu za bezbrižan život.
Svjesna niskih primanja pojedinaca, Daliborka Kranjčić je mišljenja da za tu pojavu dobar dio odgovornosti snosi opće ekonomsko stanje države. Smatra da postoji nekoliko faktora koji naše gospodarstvo čine ovakvim kakav danas ono jest.
– Prvi faktor je izuzetno visoko porezno opterećenje privrede koje otežava položaj poduzetnicima. Svjedočimo brojnim fiskalnim i parafiskalnim nametima u koje ubrajamo i opterećenje osobnog dohotka svakog radnika.
Pretpostavka jest da bi jeftiniji i učinkovitiji državni aparat omogućio rasterećenje privrede, a samim time i porezno opterećenje dohotka – analizira naša sugovornica razloge za spori rast gospodarstva i manje plaće radnika.
Drugi čimbenik je, prema Kranjčić, globalizacija koja je otvorila nacionalne granice, čime je prestala zaštita domaćeg tržišta.
– To znači da se danas natječemo s produktivnošću i intenzivnošću ekonomija koje nadilaze našu malu državu u nemjerljivim razmjerima. U tom kontekstu možemo govoriti o niskoj cijeni radne snage na dalekom stoku ili o ekonomiji količina i niskim cijenama uvoznih proizvoda. Za primjer, samo jedna francuska regija proizvede količine vina koje cjelokupna Hrvatska neće proizvesti sljedećih 10 godina – zapanjujući je podatak koji je iznijela križevačka menadžerica. Ona ocjenjuje da je opća poduzetnička klima u našoj državi na dosta niskim granama, što nikako ne pridonosi jačanju ekonomske stabilnosti i rastu plaća.
– Ljudi koji stvaraju nova radna mjesta, umjesto da u svojim prvim poduzetničkim koracima imaju podršku institucija i cjelokupne javnosti, oni su često stigmatizirani i etiketirani kao izrabljivači. Svjesni smo da takvoj slici dobrim dijelom doprinosi provedena divlja privatizacija. No unatoč svem lošem iskustvu, moramo početi na poduzetništvo gledati drugim očima.
U suprotnom, naši najbolji radnici i dalje će sreću tražiti izvan granica domovine. Vrijeme je da počnemo ohrabrivati ljude na ulazak u poduzetničke vode te prema stvaranju novih radnih mjesta i novih vrijednosti – upozorava Kranjčić koja zaključuje da odgovor na pitanje o malim radničkim plaćama zahtjeva opsežniju analizu od ove koju nam je ponudila.
No, smatra ona, da bi nam kao društvu bilo bolje, svi njegovi segmenti moraju se ponašati odgovorno, od političara preko poduzetnika pa do radnika.
Da bi ogolili poduzetničku klimu u Hrvatskoj, tijekom razgovora postavilo se i pitanje skupog i zamršenog birokratskog aparata.
– Mogla bih vam svjedočiti o brojnim, ponekad zastrašujućim primjerima birokratskih prepreka s kojima se svakodnevno susreću poduzetnici, , ali isto tako i o sjajnim pojedincima koji pokazuju visoku dozu odgovornosti i proaktivnosti u ustanovama u kojima rade. O ljudima koji u šumi obvezujućih propisa uspijevaju iznaći način da se stvari dogode i da se otvore nova radna mjesta.
Da, osobno smatram da bi država mogla i morala biti mnogo efikasnija, ali ne mogu tvrditi da znam kako doći do tog cilja ili zašto tome već sada nije tako. Primjeri nekih drugih zemalja Europske unije pokazuju nam da je moguća državna administracija koja je mnogo jeftinija i efikasnija od naše. Efikasnost državnog aparata je, prema mom shvaćanju, vezana uz razinu zrelosti svih segmenata društva. Teško da se tu nešto može učiniti u kratkom roku, ali valja nam poći tim putem – promišlja Kranjčić koja za početak optimiziranja birokratskog aparata predlaže normiranje i ocjenjivanje rada svakog pojedinca u javnoj upravi.
Razgovor s našom zanimljivom sugovornicom priveli smo kraju pitanjem o smjeru razvoja KTC-a.
– Danas osim trgovine, kao osnovne djelatnosti, KTC u svom sastavu ima dobro razvijeno ugostiteljstvo, benzinske crpke, poljoljekrane. Upravo tom sinergijom različitosti i širine ponude stječemo prednost pred konkurencijom. Osim širenja u navedenim djelatnostima, posebnu pažnju usmjerit ćemo na proizvodnju povrća u vlastitim plastenicima – riječi su Daliborke Kranjčić.
Petar Glebov/Pixsell
Stanje u Agrokoru nije imalo efekta na KTC koji bilježi rast prodaje
Budući da križevačka menadžerica Daliborka Kranjčić svoju profesionalnu karijeru gradi u trgovinskoj djelatnosti, nezaobilazna tema našeg razgovora bio je i Agrokor. Pitali smo je, jesu li nedaće tog koncerna okrenule još više kupce KTC-u?
– KTC ima svoju stabilnu i vjernu bazu kupaca od samih početaka pa sve do danas. Mi svoje rezultate zasnivamo na tom dugoročnom međuodnosu. Zbog lokacije naših centara, a paralelno i zbog cjenovne politike Konzuma, njihovi kupci nikada nisu bili kupci KTC-a – objašnjava Kranjčić koja nas je zapanjila izuzetno dobrim brojkama koje otkrivaju dobro poslovanje poduzeća kojim upravlja. Prema njenim riječima, KTC je imao osam posto veći promet nego što je on bio u 2016. godini.
– KTC je bio i ostao u poziciji kupca koji proizvode nabavlja iz Jamnice, Leda, Zvijezde, PIK Vrbovec i ostalih kompanija koje su nastavile poslovati normalnim intenzitetom, uz možda manje poteškoće. Stoga možemo kazati da gledano i s tog aspekta, Agrokor nije imao utjecaja na naše poslovanje – tvrdi menadžerica godine Daliborka Kranjčić.
oš/Glas Podravine i Prigorja