Razgovarao: Miroslav Mirković
U povodu predstojećih parlamentarnih izbora razgovarali smo s nezavisnim međimurskim županom Matijom Posavcem koji je otvoreno progovorio o svojim razlozima izlaska iz HNS-a, odnosima s HDZ-om, ključnim gospodarskim mjerama za razvoj Hrvatske i zašto smatra da bi građani trebali glasati za Restart koaliciju. Za Posavca se smatra kako bi mogao biti prevaga u ovoj izbornoj jedinici, što je vrlo izgledno ako uzmemo u obzir da u susjednoj Krapinskoj-zagorskoj županiji već godinama vlada SDP. Bitno je spomenuti kako je njegova županija gospodarski lider na sjeveru i prva po izvozu u Hrvatskoj, a na ovim izborima nastupit će s druge pozicije na Restart listi u trećoj izbornoj jedinici.
Nakon izlaska iz HNS-a postali ste nezavisni župan, koji su vaši razlozi da ste se pridružili Restart koaliciji ?
Prije svega podsjećam da na parlamentarnim izborima 2015./2016. godine sam ja bio na isto takvoj listi, tada je to bila Narodna koalicija. Ona je okupljala stranke i SDP, HSS, HSU i MDS. Ova Restart koalicija pojačana je s GLASOM i SNAGOM. To je politika kontinuiteta. Drugi razlog su da te stranke koje su bile zastupljene u Međimurskoj skupštini davale su kroz cijeli mandat jednu podršku, a ako imate podršku u predstavničkom tijelu, onda lakše možete u izvršnoj vlasti realizirati projekte.
Treći razlog je da morate slušati ono što vam poručuju birači, koji ako gledamo rezultate i parlamentarnih izbora 2015. i 2016., europske izbore i predsjedničke, politički brod sjevera Hrvatske više naginje tim opcijama. I četvrti razlog, vrlo lako smo se usuglasili oko nekih vrijednosti i nastojanja da promoviram ono što radim u Međimurju, ono što se radi u sjeveru kako bi se promijenila ta nepravedna situacija da je država prema sjeveru Hrvatske još uvijek maćeha, a ne majka.
Što očekujete od ovih izbora i koji su vaši konkretni planovi ukoliko Restart koalicija sastavi Vladu ?
Očekujem da testiram sve ono što smo napravili u Međimurju ili ono što radim u mandatu kao župan, da se da na neku provjeru biračima. Lako za ankete, dojam i teorije koje obično jesu u medijskom političkom prostoru, no pravi rezultat su rezultati na izborima, gdje ljudi izađu i glasaju i podržavaju vas ili ne. Ono za što se želim zalagati je da sve što smo uspjeli napraviti i postaviti kao neke standarde ovdje na sjeveru, da se to prelije na cijelu Hrvatsku i da svugdje tako funkcionira.
Kad pogledate Restart koaliciju, ona ima nekoliko ključnih stupova. Ako govorimo o jačanju gospodarstva, Međimurje je županija koja već zadnjih 15 godina više izvozi nego uvozi. Kad govorimo o pristupu i odgovornosti, primjer je taj da je Međimurska županija najdulje „Corona free“ županija i s najmanje zaraženih. Kad govorimo o digitalnoj transformaciji, država mora ići u svoju digitalizaciju sustava. Mi imamo županiju bez papira, koliko god je bilo moguće mi smo u ovom trenutku dosta toga digitalizirali. Kada govorimo o teritorijalnom ustroju, u Međimurju je 4 posto svih zaposlenih, zaposleno u javnom sektoru.
Kada bi se te brojke pretočile na Hrvatsku onda bi sve radno aktivno stanovništvo moglo biti zaposleno u realnom sektoru. Reforma pravosuđa, također ekspeditivnost naših sudaca i državnih odvjetnika je iznad prosjeka, dok smo u modernizaciju zdravstvenog sustava u protekle tri godine uložili 186 milijuna kuna.
Dugo vremena ste bili u HNS-u, zašto ste izašli i postali nezavisni župan ?
Ja sam izašao iz HNS-a upravo zbog načina na koji je ta stranka poslije prošlih parlamentarnih izbora dogovorila suradnju s HDZ-om. S druge strane HDZ ovdje nije ostvarivao neke dobre rezultate, a s treće strane zato jer odnos Vlade prema Međimurju nije bio onakav kakav bih ja volio da bude u smislu vrednovanja svega što radimo. I to je stvar cijelog sjevera. Mi smo osnovali Savez župana sjevernih županija, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske županije i Međimurske županije.
Kada smo željeli da se izgradi brza cesta od Kotoribe preko Čakovca i Varaždina sve do Zagreba tri je godine trebalo da se pošalju ugovori, a spremni smo bili sufinancirati projektnu dokumentaciju, dok se u drugim krajevima Hrvatske u tom razdoblju već nešto i završilo. Nama je to vitalni infrastrukturni projekt s obzirom da smo na 80 kilometara od Zagreba. Direktne pomoći u smislu projekata u ovom mandatu Vlade je izostalo i to su problemi s kojima se suočavamo, da ne govorim o gospodarstvu. Tekstilna industrija na sjeveru je propadala, a imala je potencijal.
Mislite li da možete u ovom sastavu pobijediti HDZ ?
To ćemo vidjeti, ja vjerujem da hoćemo, jer kad imate puno stranaka u jednoj koaliciji, onda je veća mogućnost da se dogodi sinergija. Međutim ako ste relativni pobjednik izbora, imate prvi mogućnost sastaviti vladu, to je bolja početna pozicija, no 5. srpnja će biti jedini dan kad će građani reći je li to dobro ili ne. 2016. u 3. izbornoj jedinici to je bilo osam mandata, sada očekujem da to bude više.
Imate li već neke ideje tko su potencijalni koalicijski partneri ukoliko pobijedite na izborima i mislite li da je moguća suradanja sa Škorinim Domovinskim pokretom ?
To ostavljamo onome tko će biti mandatar i njemu ostavljamo sastavljanje vlasti, da ne idemo u potencijalno ponovljene izbore. Što se tiče suradnje sa Škorinim Domovinskim pokretom to ne znam, no sve ovisi o broju mandata koje će neka lista osvojiti.
Kakva vam je suradnja s Koprivničko-križevačkom županijom s obzirom da ste povezani s projektom Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica čija izgradnja još nije počela ?
Mi kao župani i s obzirom na našu funkciju i to da smo susjedi, surađujemo u okviru onoga što nas povezuje, kao što je i Regionalno odlagalište otpada Piškornica gdje su županije suvlasnici, iako Međimurje ima najmanje veze s tim. Također nastojimo surađivati gospodarski, preko sajmova, imamo sporazume o suradnji, mi smo njima na raspolaganju za sve što im treba, nadam se da je tako i obratno.
Ono što je naša sreća u Međimurju, da imamo jako dobar sustav zbrinjavanja otpada, a zbog toga smo kažnjeni. Nadam se da će projekt Piškornice saživjeti, jer u suprotnom nama se neće ništa dogoditi, no bit će mi žao izgubljenog vremena i novaca nas svih. Po meni to ide presporo i ne baš u jasnom smjeru.
Kako komentirate analize naših ekonomskih stručnjaka da nam nakon korone prijeti krah turističke sezone i koje su po vama ključne gospodarske mjere za oporavak Hrvatske ?
Sad se vidi da ta ovisnost o turizmu nije baš najsretnije rješenje i da se ulagalo u tvrtke prije 15 godina one bi danas bile konkurentne. Prvo bi trebalo pojačati sve investicije koje se mogu pojačati. Imate 97 posto ugovorenih projekata od fondova, a 36 posto isplaćenih. Broj dva iskoristiti 35-40 milijardi kuna s 0 posto kamata koje također možete staviti u gospodarstvo. Pojačati izvoz, promijeniti zakone u smislu da smanjite parafiskalne namete, da se smanji porez na dobit. Jačati domaću poljoprivrednu proizvodnju. To je dobar početak da imate puno bolje gospodarstvo od ovoga. Za kraj išao bih na povećanje ukupne plaće, a što se tiče ukidanja općina, nisam protiv, samo smatram da se moraju utvrditi kriteriji za takve poteze.