U sklopu “Adventa u Mariji Bistrici”, Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici priredio je u subotu 5. prosinca, u prepunoj kapeli Sv. Petra u svetištu Majke Božje Bistričke, predstavljanje slikovnice “Legenda o črnemu kipu/Legenda o crnom kipu”, koja na bistričkom kajkavskom i standardnom hrvatskom jeziku govori o nastanku kipa Majke Božje Bistričke i bistričkog Svetišta. Slikovnicu je napisala Anita Klemara ilustrirala Ana Kaić.
Na početku predstavljanja, urednica slikovnice i predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici dr. sc. Snježana Husinec, pozdravila je sve nazočne i istaknula zadovoljstvo što je ta slikovnica ugledala svjetlo dana te što ogranak Matice hrvatske ispunja svoju zadaću kulturnoga djelovanja u svojoj bazi. Zahvalila je svima koji su sudjelovali u izradi slikovnice, čijem je izdavanju prethodio veliki posao, zahvalivši posebice mladim autoricama.
“Legendu o črnem kipu” interpretirala je glumica Marija Borić, a za vrijeme interpretacije, djeca starije skupine DV Pušlek iz Marije Bistrice svojom su izvedbom pratili radnju iz slikovnice. Program su upotpunili i Tomislav Kuljak, učenik OŠ Marija Bistrica recitacijom vlastite pjesme o Majci Božjoj Bistričkoj, zatim Nika Kovačić i Borna Simeunović na gitari, te Zbor Osnovne glazbene škole Marija Bistrica.
O slikovnici su govorili recenzenti prof. dr. sc. Stjepan Hranjec i mons. Nedjeljko Pintarić, a na kraju programa zahvale su izrekle autorice Anita Klemar i Ana Kaić, istaknuvši da je izdavanjem ove slikovnice ostvaren njihov san.
Uz spomenute recenzente, čiji se tekstovi nalaze objavljeni u slikovnici, objavljena je i recenzija prof. Željke Horvat Vukelja, koja nije mogla nazočiti predstavljanju.
Slikovnica “Legenda o črnem kipu / Legenda o crnom kipu” zamišljena je kao prikaz povijesti crnog kipa Majke Božje Bistričke, a novost je u tome što se već poznatim povijesnim podacima dodaje početak o samom nastankukipa. Priča je to o skromnom mladom tesaru koji izrađuje kip Bogorodice prema liku djevojke u koju se zaljubio na prvi pogled, a zbog čiste i iskrene ljubavi kip dobiva čudesne moći i pomaže i štiti onoga tko mu se obrati u tihoj molitvi. Nakon tog prvog posve novoga dijela, u legendu su utkani povijesni podaci o čudotvornom crnom kipu Majke Božje Bistričke, te o povijesti mjesta Marija Bistrica.
U “Legendi o črnem kipu”, zahvaljujući autorskoj maštovitoj kreaciji, nudi se novi pogled na staru, svima poznatu čudotvornost i omiljenost Majke Božje Bistričke. Autorica čitatelja stavlja na prapočetke nastanka kipa, koji nastaje zahvaljujući pobjedi dobrote novoga naraštaja nad okrutnošću stare zle gospodarice, a na tragu evanđeoske poruke: “Budite dakle mudri kao zmije, a bezazleni kao golubovi!” (Mt 10,16).

Budući da je i stara gospodarica iz legende “prignula glavu i poklonila se kipu”, te time ponizno prihvatila Božje djelovanje i obraćenje, priča u sebi nosi jasno razgraničeno dobro i zlo, jasnu (i neočekivano brzu, zapravo “čudesnu”) pobjedu Dobra nad Zlim, što uostalom i mora biti kad se iskažu snaga Božja i posredstvo nebeske Majke. Ujedno, priča potvrđuje da najjednostavniji i najskromniji, a radišni, prvi dolaze do spasonosne spoznaje, prvi dolaze do “krila Božje Majke”, kao što je to učinio skromni samouki drvodjelja.

Slikovnica je zanimljiva i privlačnai zbog grafičko-likovnog oblikovanja, prepoznatljivog po bogatom naivnomzagorskom stvaralaštvu sjeverozapadne Hrvatske te visoko stilizirane akademske umjetnosti, očitovane u postojanosti “likovnog rukopisa” kroz cijelu slikovnicu.

Glavne slike skladno su povezane s “ilustrativnim dijelom” koji prostorno prati tekstualni dio (i zapravo ga “čvršće povezuje” sa samim slikama, da ne ostanu “sa strane”), a dočarava osobitosti zagorske, dapače upravo bistričke vještine izrade licitarskih srca i drvenih igračaka – leptireka, žveglica, ormareka, tamburica, konjeka – oslikanih prepoznatljivim tradicijskim motivima. Likovni dio knjige tako još i jače od samoga teksta povezuje “lokalno” i “univerzalno” (u ovome slučaju i ono što nadilazi granice Hrvatske i hrvatskog govornog prostora).

Majka Božja je upravo Bistrička po svojim “licitarskim pojedinostima”, ali i univerzalno prepoznatljiva, vjerniku iz svakog kraja svijeta, kao Kraljica Neba, Majka Božja, Žena, nova Eva, koja na svojim rukama nosi Spasitelja.
Slikovnica je prije svega namijenjena djeci predškolske i školske dobi, a cilj joj je djeci kroz jednostavnu priču i privlačne ilustracije približiti duhovnu i povijesnu baštinu Marije Bistrice, ali i razvijati njihovu duhovnu svijest. Kroz grafičko-likovno oblikovanje čitatelj se može dodatno upoznati i s tradicijom bistričkog kraja.

prigorski.hr/ika.hr