Završena obnova povijesnih klavira iz Gradskog Muzeja u Križevcima
Inicijativom tadašnjeg pripravnika u Gradskom muzeju Križevci mag. povijesti Dejana Pernjaka, 2014. godine, na poziv ravnatelja Zorana Homena pregledan je instrumentalni fundus GMK koji se sastoji od 3 klavira, uz nadzor mag.art. Marka Đurakića.
Tijekom pregleda utvrđeno je kako se povijesni klavir gradionice Bessner (sredina 19. stoljeća) i klavikord (tafelklavir, prva polovica 19. stoljeća, a čiji autor za sada nije poznat) nalaze u vrlo lošem stanju te su im potrebni hitni temeljiti restuaratorsko-konzervatorski zahvati kako bi se spasili od daljnjeg propadanja i vratili u uporabno stanje.
Tada je odlučeno na natječaj prijaviti oba intrumenta te su isprva zatražena sredstva za preeliminarne radove i izradu projektne dokumentacije za obnovu oba instrumenta. Zatražena sredstva su u cijelosti bila odobrena i odmah se pristupilo preliminarnim radovima i izradi projektne dokumentacije.
Nakon toga, Zoran Homen je kontaktirao zagrebačku radionicu Heferer, a Marku Đurakiću, kojemu je Ministarstvo kulture izdalo dopuštenje za rad, povjerio izradu projektne dokumentacije te nadzor nad radovima obnove.
Po završetku preliminarnih radova na natječaj je prijavljen nastavak radova. Ministarstvo kulture je program prihvatilo te je u cijelosti odobrilo sredstva za obnovu oba instrumenta. Restauratorsko-konzervatorski radovi su izvedeni tijekom 2016./2017. godine te su klaviri tijekom siječnja 2018. vraćeni u prostore GMK.
Ti „križevački“ instrumenti svjedoče o kulturnom i glazbenom razvoju jedne zajednice te vezama sa kulutološkim, umjetničkim i glazbenim centrima vremena u kojem su nastali. Na području grada Križevaca i okolice postoji nekoliko vrlo vrijednih povijesnih instrumenata prije svega orguljskih pozitiva i klavira
-Budimo sretni da te instrumente imamo. Ti instrumenti su se gradili u prvoj polovici 19. stoljeća pa otprilike do sredine. Poslije su došle nove konstrukcije sa čvršćim metalnim uporima, ramom, debljim žicama, što je rezultiralo sa klavirima sa zvukom kakve mi danas poznajemo. -pojasnio je maestro Ermin Armano, koji je na Noći muzeja prezentirao i odsvirao nekoliko skladbi na restauriranim instrumentima.
-Specifičnost tih instrumenata je da se na njima mora i malo drugačije svirati. Dakle, treba se približiti načinu sviranja kakvo je to bilo u tome razdoblju prve polovice 19. stoljeća, dok su te kompozicije nastajale. – kaže maestro Armano.
-Ono što je dobro, a što se ovdje potencira da se krene, a ja vjerujem da će s vremenom tako i biti, da će biti više tih restauriranih instrumenata, a to će potaknuti i druge pijaniste da na njima sviraju. Danas imamo samo trojicu. Isto tako to je važno da studenti i Muzička akademija osmisle programe kako bi se studentima omogućilo i oni sviraju na takvim instrumentima kako bi približili sviranju tih starih stilova. -istaknuo je Armano, koji vuče korijene s križevačkog područja. Točnije njegov otac je rođen u Cirkveni.
Instrumentalni fond Gradskog muzeja Križevci, kao što je već navedeno, čine tri klavira, točnije dva klavira i jedan tafelklavir. Taj fond ga svrstava u Muzeje s većim brojem instrumentalnog fonda na području RH. Po tipu svi instrumenti spadaju u obitelj klavira s batićima. Sasvim sigurno najvrijedniji je tafelklavier (slobodni prijevod = stolni klavir) s kućištem pravokutnog oblika. Prema nekim navodima ranije je bio smješten u dvorcu pl. obitelji Ožegović u Guščerovcu.
Prema tehničkim karakteristikama, instrument datira iz prve polovice 19. stoljeća, a pločica s imenom graditelja (čiji tragovi i danas postoje) u nekom je periodu odstranjena te (za sada) nije moguće sa sigurnošću utvrditi graditelja. Sličnih instrumenata na području Hrvatske vrlo je malo preostalo.
Klavir bečkog graditelja Johanna Bessnera također spada u povijesne instrumente iz obitelji klavira s batićima (njem. Hammerflügel) s bečkom mehanikom. Forma kućišta ima oblik krila (njem. flügel). Ovaj klavir sagrađen je oko 1865. godine. Sam Bessner kao graditelj nije toliko poznat, već je puno poznatiji Alois Pattart, Bessnerov zet koji ga je naslijedio te je gradionicu uzdignuo na zavidnu razinu.
Premda je klavir nastao u vremenu kada radionicu zapravo već vodi Pattart (on je poslovođa), u kućama koje grade instrumente postoji nepisano pravilo kako se najstariji član (najčešće otac, u ovom slučaju punac) vodi kao voditelj gradionice. prema poznatim podacima ovo je možda jedini Bessnerov, točnije onaj iz najranije faze Pattartovog djelovanja.Sasvim sigurno će grad dobiti dva vrijedna instrumenta oko kojih će se moći organizirati niz kulturnih zbivanja.
prigorski.hr