HDZ-ova Ljubica Lukačić rekla je u srijedu da je cilj Zakona o inkluzivnom dodatku postići pravedniju raspodjelu naknada za osobe s invaliditetom jer nisu bile zadovoljne postojećim, poručivši kako se zakonom neće dodatno opteretiti Zavod za socijalni rad.
Lukačić je rekla da je inkluzivni dodatak novčana naknada namijenjena osobama s invaliditetom, a objedinit će četiri dosadašnje naknade – osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu za nezaposlene.
Negirala je oporbene kritike da će se zakonom dodatno opteretiti djelatnici Zavoda za socijalni rad kazavši da će sada provoditi postupak za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak a ne više četiri prava koja su do sada ostvarivale osobe sa invaliditetom.
Vezano uz tzv. dodatno vještačenje pojasnila je kako je osoba s invaliditetom osoba koja ima jednu razinu funkcionalnog oštećenja i jedan postotak tjelesnog oštećenja.
“Mora imati i jedno i drugo da bi imala status osobe s invaliditetom. Tko nema utvrđeno jedno i drugo s primjenom ovog zakona morati će ići na vještačenje”, rekla je.
Smatra i kako bi osobe s invaliditetom trebale imati interes da se njihov status konačno jednom riješi. Pri tome, za vrijeme trajanja vještačenja, osobama s invaliditetom neće biti ukinuto pravo koje su do sada imali. Po završetku vještačenja ostvarit će pravo inkluzivni dodatak te dobiti isplaćenu naknadu od početka primjene zakona.
Tijekom rasprave oporba je nastavila izražavati nezadovoljstvo prijedlogom zakona po kojem osobe koje imaju organiziran smještaj ili su smješteni u ustanove socijalne skrbi nemaju pravo na inkluzivni dodatak.
Martina Vlašić Iljkić (Klub SDP-a) rekla je kako je potrebno definirati postotak inkluzivnog dodatka koji pripada osobi u smještaju i organiziranom stanovanju.
Predlaže da se briše članak koji govori o zapreci smještaja i primanja inkluzivnog dodatka. Uz to, trebalo bi brisati i zapreke kod priznavanja korisnicima 4. i 5. razine potpore gdje se navodi imovinski cenzus.
Damir Bajs (Klub Fokusa i Reformista) upozorio je da osobe s invaliditetom ne mogu imati pravo na inkluzivni dodatak ukoliko su npr. smješteni u organiziranom stanovanju ili domu gdje se nalazi i najveći broj korisnika.
“Ispada da ako ste u Domu za starije osobe ili nekom drugom organiziranom smještaju nemate prava na inkluzivni dodatak a koji je upravo stvoren za vas”, rekao je.
Stoga očekuje od nadležnog ministarstva da do drugog čitanja razmotri prigovore korisnika i dio njih uvaži te da postupak dobivanja inkluzivnog dodatka bude kraći i brži nego je predviđen zakonom.
Navodeći da je u javnoj raspravi na taj zakon došlo 200 primjedbi Dalija Orešković (Klub Centra, GLAS-a i SSiP) rekla je da se među njima nalaze i one pučke pravobraniteljice da priprema zakona nije bila dovoljno inkluzivna te nisu bili uključeni i oni koji će biti njegovi korisnici.
Uz to, djelatnici Zavoda za socijalne skrbi, koji bi trebali provoditi taj zakon, upozoravali su da će njime dobiti novo veliko administrativno opterećenje te da postoji i velika zagušenost i sporost sustava što ozbiljno ugrožava ostvarivanje njihove temeljne svrhe. Također, ukazuje se da je invaliditet zdravstveni problem a ne socijalni.
Orešković je upozorila i da se osobe s invaliditetom s invaliditetom, kada se upućuju na Centar za socijalnu skrb, vrlo često osjećaju stigmatizirano te stoga i nevoljko koriste prava koja im zakon priznaje.