Raspravljajući o kandidatima za novi saziv Upravnog odbora Zaklade za znanost, SDP-ova Marija Lugarić upozorila je u srijedu kako su među sedam kandidata koje je Vlada predložila Saboru tek dvije žene, a s tom opaskom se složila i Vesna Bedeković (HDZ) poručivši kako ubuduće treba voditi računa o tome.
“Riječ je o redovitom institucionalnom postupku kojim se nakon isteka mandata predlaže novi saziv Upravnog odbora Zaklade za znanost”, naglasio je državni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Nikola Mrvac, pojašnjavajući prijedloge odluka o razrješenju dosadašnjih članova, kojima mandat istječe 2. lipnja, te imenovanju sedam novih u Upravni odbor Zaklade za znanost.
Kandidate Saboru predlaže Vlade na prijedlog znanstvenih institucija, visokih učilišta i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a na temelju javnog poziva na koji su se javila 23 kandidata.
Prilikom utvrđivanja sedam kandidata, posebno se vodi računa da se radi o kandidatima koji imaju međunarodno priznate znanstvene radove i rezultate, iskustvo u vođenju znanstvenih projekata, vrednovanju projektnih prijedloga te o zastupljenosti znanstvenih područja, kazao je Mrvac.
Kandidati su doktori znanosti Dražen Vikić Topić na prijedlog Sveučilišta Sjever, Ivana Milićević koju je predložio Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek, Sandro Nižetić na prijedlog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Slavko Perica na prijedlog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Josip Mikulić na prijedlog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Ana-Mariju Musu predložio je Pravni fakultet u Zagrebu te Milana Mesića Fakulteta biotehnologije i razvoja lijekova Rijeka.
Topić, Perica i Mesić dosadašnji su članovi i nastavljaju s radom.
Oporba kritizira što nema nikoga iz humanističkih znanosti
Nezavisni Josip Jurčević i SDP-ova Marija Lugarić kritizirali su što među kandidatima nema nikoga iz humanističkih znanosti od četvero prijavljenih, dok se, primjerice, iz tehničkih znanosti predlažu dva kandidata.
“Gdje je tu elektrotehnika, strojarstvo, humanističke temeljne znanosti? Nema ni medicine. Oni koji su odlučivali tko će biti u u pravnom odboru nisu vodili brigu”, kazao je Jurčević.
Iz HDZ-a i Vlade odgovaraju kako prema Zakonu nije obvezna zastupljenost svih grana i područja znanosti.
“Zaklada bi trebala biti neovisna, ali tu ima bivših državnih tajnika, zamjenika ministra, savjetnika župana, ljudi na dugogodišnjim političkim funkcijama i članova određenih političkih stranaka”, konstatirao je Damir Barbir (Centar).
Lugarić (SDP) nezadovoljna s imenovanjem tek dvije žene, Bedeković (HDZ) se složila
Lugarić je nezadovoljna i što se od sedam kandidata predlažu tek dvije žene. “Da žena nema u znanosti i da nisu izvrsne u znanosti, moj prigovor ne bi imao smisla, ali jesu. Zaklada ima super plan rodne ravnopravnosti, 81 posto zaposlenih u Zakladi su žene i moramo voditi o tome računa i kod imenovanja u upravna tijela”, poručila je.
S njom se složila i HDZ-ova predsjednica Odbora za obrazovanje Vesna Bedeković. Stoga je preporučila da se kod predlaganja idućeg saziva vodi računa o zastupljenosti žena, “ne samo zato što su žene nego jer imamo sjajnih priznatih znanstvenica s međunarodnim karijerama”.
Lugarić je još naglasila kako Upravni odbor nije samo administrativno tijelo nego ono koje odlučuje tko dobiva novac i definira strateški smjer hrvatske znanosti. No, dodala je, prema onome što se čuje od samih znanstvenika, postoji problem povjerenja u evaluacijski sustav, a ne postoji niti jasna znanstvena strategija. Ukazala je i na smanjenje proračunskih sredstava za Zakladu, za što je, rekla je, odgovorna upravo Uprava.
Iako Klub SDP-a Zakladu vidi kao jednu od ključnih institucija, zbog spomenutih primjedbi će prilikom glasanja biti suzdržan, najavila je.
Iz HDZ-a poručuju kako je od 23 kandidata izabrano sedam ponajboljih. “Ovdje je, prije svega, istaknut kontinuitet. Troje uvaženih znanstvenika ostaje iz starog saziva, mislim da je to dobro”, kazala je Bedeković.
HDZ-ova zastupnica odgovorila je SDP-ovoj da Upravni odbor donosi odluke o financiranju znanstvenih projekata, ali na temelju prijedloga drugog povjerenstva.
Jurčević je ukazao na problem korupcije, istaknuvši kako postoje prijave za korupciju u akademskoj zajednici koje se uopće ne prosljeđuju policiji.
“Bitka za okupaciju znanstvene zajednice i potpunu pasifikaciju vođena je dugo, a možemo je adresirati na ministra Fuchsa koji je paketom zakona 2020. uspio uništiti akademsku autonomiju”, rekao je.