Lauren Nichols, 34-godišnjakinja iz Bostona, gotovo dvije godine patila je od posljedica dugog covida kao što su umor, glavobolja, zbrkane misli pošto je preboljela covid-19 u proljeće 2020., sve dok joj liječnik nije propisao niske doze naltrexona, generičkog lijeka za suzbijanje učinka opojnih droga.
Nakon više od dvije godine života u “debeloj moždanoj magli”, sada “mogu misliti jasno”, rekla je.
Znanstvenici koji se bave posljedicama dugog covida nastoje utvrditi može li taj lijek biti koristan i milijunima ljudi koji trpe bolove, osjećaj umora i raspršiti im tzv. mentalnu maglu mjesecima nakon preboljenja covida.
Lijek se pokazao ponešto učinkovitim u liječenju sličnog postinfekcijskog sindroma praćenog deficitom kognitivnih sposobnosti i općim umorom što se naziva mijalgični encefalomijelitis/sindrom kroničnog umora (encephalomyelitis/chronic fatigue syndrome ME/CFS).
Planirana su najmanje četiri klinička ispitivanja naltrexona na stotinama pacijenata koji trpe sindrom dugog covida, navodi agencija Reuters pozivajući se na Clinicaltrials.gov te intervjuee s 12 znanstvenika koji se bave sindromom ME/CFS i dugim covidom.
Naltrexone djeluje protuupalno i godinama se koristi u niskim dozama za liječenje nekih stanja kao što su fibromialgija (reumatološka bolest koju karakterizira bol u mišićima i zglobovima), Crohnova bolest (upalna bolest probavnog sustava) te multipla skleroza (kronična upalna bolest središnjeg živčanog sustava), kaže dr. Jarred Younger, ravnatelj Laboratorija za neuroinflamaciju, bol i umor pri Sveučilištu Alabama u Birminghamu.
Propisuje se 50 miligrama naltrexona za liječenje ovisnosti o alkoholu i drogama, a neki proizvođači i prodaju tablete od 50 mg.
Dr. Younger je u rujnu prijavio studiju niskih doza naltrexona za oporavak od dugog covida i smatra da je to sada prioritet za klinička ispitivanja.
Međutim, taj lijek ipak ne pomaže svim pacijentima koji se bore s posljedicama dugog covida, a riječ je o nekih 200 simptoma u rasponu od bolova i palpitacije do nesanice i kognitivnih teškoća.
“To nije lijek za sve”, kaže Jaime Seltzer, znanstvenik sa Stanforda. “Ti ljudi nisu izliječeni, već im se pomoglo”, objašnjava.
Dr. Jack Lambert, stručnjak za zarazne bolesti na Sveučilištu College Dublin propisivao je niske doze naltrexona za ublažavanje bolova i umora vezanih uz liječenje Lajmske bolesti (borelioze), bolesti koju prenose krpelji.
U pandemiji je preporučio kolegama da takve niske doze propišu i pacijentima koji se bore s posljedicama dugog covida.
Bilo je to uspješno pa je bio voditelj pilot studije od 38 pacijenata koji su imali posljedice dugog covida. Oni su kazali da su nakon uzimanja tog lijeka imali više energije, manje bolova, bolju koncentraciju, a ublažila se i nesanica te ime se opće stanje poboljšalo nakon dva mjeseca, stoji u njegovoj studiji objavljenoj u srpnju.
Lambert, koji sada planira veće istraživanje kako bi potvrdio rezultate, vjeruje da niske doze naltrexona mogu popraviti štetu koju je izazvala bolest, a ne samo maskirati simptome.
I drugi znanstvenici planiraju slična istraživanja tog lijeka, između ostalog i kako bi objasnili mehanizam putem kojeg te niske doze naltrexona djeluju.
Razmatraju se i druge terapije s primjenom antivirusnih lijekova, kao što su paxlovid proizvođača Pfizer Inc, lijekovi protiv zgrušavanja krvi, steroidi, dodaci prehrani.
Nadležna tijela primila su desetke prijedloga i za sada ne mogu komentirati koji će od tih predloženih lijekova biti odobreni za velika ispitivanja.
Nichols iz Bostona kaže da niske doze naltrexona nisu riješile sve njezine teškoće no navodi da danas može raditi cijeli dan bez prekida i “osjeća se ponovno kao ljudsko biće”.