Koliko je tema i sama važnost eko proizvodnje bitna, ali i mnogima privlačna govori činjenica da su ljudi sjedili čak u hodniku Multimedijske dvorane Gradske knjižnice Franjo Marković Križevci, koja je u suradnji s Udrugom Biovrt organizirala predavanje “Vrtlarenje u skladu s prirodom”, a čija je predsjednica Silvija Kolar-Fodor uz vrijedne savjete, predstavila i knjigu istoimenog naziva.
Od djevojčice koja je satima lutala po šumi, autorica je napomenula kako je postala žena koja punim plućima živi svoju misiju – biovrtlarenje. Upravo je znatiželja crvić koji ju je godinama tjerao na promatranje, istraživanje, kombiniranje i zapisivanje svih procesa koji su se događali na njenom vrtlarskom putu. -Veseli nas što će vrtlari početnici imati prilike pročitati ovu knjigu i učiti o tlu i vrtlarenju na način koji će im donijeti obilje zdrave hrane, a istovremeno biti lišeni pritiska okoline i straha da „u vrtu neće uzgojiti ništa ako ne pošpricaju otrovima“.- ističe Silvija Kolar-Fodor.
Autorica je napomenula kako je u vrtlarenju sve moguće bez klasične obrade tla odnosno oranja i kopanja. Sve je moguće običnim malčiranjem. Time ne uništavamo humus nego čuvamo živi svijet koji se klasičnom obradom tla uništava. Funkciju malča osim sijena i slame mogu preuzeti i žive biljke, kao što je loboda.
-Loboda je za mene sveta biljka. Ona je Europu spasila od gladi, jer su ljudi jeli lobodu. Ima više vitamina, ima više minerala od špinata. Za razliku od špinata lobodu možete brati na dulje razdoblje. -istaknula je Kolar-Fodor te dodala da se ne mora plijeviti sav korov koji raste oko biljaka jer isti ima funkciju zaštite tla od isušivanja. Stvarajući vlastite vrtove stvaramo i svoj komadić raja na zemlji u kojem uživamo, rješavamo se stresa i proizvodimo zdravu hranu za svoje potrebe. Pri tome boravimo u prirodi koja nas liječi.
Tako se moglo čuti da je dobro saditi cvijeće u vrtovima. -Na rubove gredica, među redovima – gdje god im slobodnog mjesta. Slobodno se oslobodite strogog izgleda vrta pravilnih redova i postrojenih povrtnih kultura. Počnite barem s nevenima i kadificama koji privlače i korisne oprašivače, ali i čiste tlo od štetnih nematoda. Dodajte jestivo i zanimljivo cvijeće poput dragoljuba, korisno ljekovito bilje poput kamilice, matičnjaka. – kaže Silvija Kolar-Fodor, čije savjete možete pratiti i na službenoj stranici Udruge Biovrt.
dp/prigorski.hr