U organizaciji Povijesnog društva Križevci i Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Koprivničko-križevačke županije sa sjedištem u Križevcima u petak, 6. svibnja održan je znanstveni skup Od ilirizma do Bachovog apsolutizma: Mirko Bogović i njegovo doba u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Kroz 11 tema obrađeni su razni aspekti života Mirka Bogovića, za kojega su znanstvenici zaključili da je nepravedno marginaliziran u povijesti i hrvatskoj književnosti. U ime organizatora okupljenima se obratio Ratislav Matić, predsjednik Povijesnog društva i dr. sc. Ivan Peklić, upravitelj Zavoda HAZU-a. Skup je pozdravio i Tomislav Katanović, zamjenik križevačkog gradonačelnika.
O biografiji i bibliografiji Mirka Bogovića pričao je Tomislav Bogdanović. Počasna građanka Križevaca Mira Kolar Dimitrijević elaborirala je zašto je Mirko Bogović od ilirca postao mađaron. Ladislav Heka sa Pravnog fakulteta Sveučilišta u Szegedu govorio je Mirku Bogoviću s mađarske točke gledišta, a Vlatka Filipčić Maligec prezentirala je obitelj Oršić i njezinu ulogu u vrijeme ilirskog pokreta.
Dejan Pernjak pričao je o Križevcima i dokolici Križevčana polovicom 19. stoljeća, dok je Ivan Peklić pričao o Markovićevim tumačenjima Bogovićevih drama. Mijo Korade elaborirao je o legendama i rodoljublju na temelju Bogovićevih pripovijesti s Ivanščice. Monica Priante pričala je o propovijedanju nacije u povijesnim tragedijama Mirka Bogovića, a Mario Kolar je pak pričao o Mirku Bogoviću kao uredniku časopisa Neven i Kolo.
Skupu zbog spriječenosti nisu nazočili Željko Karaula i Mijo Lončarić, ali njihovi će se radovi moći pročitati u novom broju časopisa Cris, koji bi trebao izaći krajem godine.
prigorski.hr