U emisiji „Susret u dijalogu“ Hrvatskoga radija u ponedjeljak 7. ožujka o odgovoru Crkve na krizu zbog sukoba u Ukrajini govorio je križevački vladika Milan Stipić.

Naglasio je da trenutni sukob nema nikakve veze s vjerskim pitanjima. „To su isključivo političke, gospodarske, sigurnosne i vojne teme.“ Sukob je vezan i uz ekonomska pitanja, prirodne resurse i strategije raznih svjetskih sila koje žele svaka na svoj način sebi nešto osigurati, „nažalost preko leđa jedne Ukrajine“, dodao je.

U Ukrajini ima 6 milijuna katolika, od kojih su većina grkokatolici, a oko pola milijuna su rimokatolici, a oko 40 milijuna stanovnika (90 posto) su pravoslavci koji pripadaju Ukrajinskoj pravoslavnoj Crkvi Carigradske patrijaršije te Ukrajinskoj pravoslavnoj Crkvi Moskovske patrijaršije pojasnio je križevački vladika.

Mnogi grkokatolici iz područja Ukrajine su prije 120 godina doselili u prostore Hrvatske i Bosne i Hercegovine tijekom migracija unutar Austro-ugarske monarhije koja je naseljavala svoje stanovnike s jednog kraja monarhije na drugi. „Tako da smo mi u sastav naše Križevačke biskupije dobili vjernike grkokatolike ukrajinske narodnosti koji i dandanas postoje i u svojim župama čuvaju svoju tradiciju, jezik i običaje. Njihova je koncentracija pretežno oko Slavonskog Broda i u Slavoniji. Naravno, nešto ih ima u Zagrabe i BiH. Što se tiče te povijesne veze ona postoji odavno.

I u vrijeme postojanja Sovjetskog saveza kada je Ukrajina bila dio njega Crkva je bila zabranjena, Grkokatolička Crkva bila je potpuno u ilegali i mi smo tada iz naše Križevačke biskupije surađivali, pružali svoju potporu i pomoć. Sada u ovoj situaciji, sukladno tomu, budući da jako veliki broj izbjeglica iz Ukrajine dolazi na prostor središnje i zapadne Europe, također i u Hrvatsku, a među njima postoji određeni broj katolika istočnog obreda koji zapravo dolaze u našu biskupiju, bili smo dužni osnovati Povjerenstvo za prihvat izbjeglica iz Ukrajine da bi ih se moglo karitativno i duhovno opskrbiti“, podsjetio je.

Na raspolaganju izbjeglim vjernicima je više od deset grkokatoličkih svećenika koji govore ukrajinski. Dolazeći iz tragične situacije „susresti svećenika koji govori tvoj jezik, koji će ti reći par lijepih riječi, koji će ti pomoći i karitativno, koji će te obići u tom trenutku mislim da je jako važno i presudno“, mišljenja je mons. Stipić.

Rekao je da su u prvom valu u Hrvatsku došli ljudi koji ovdje imaju obitelj i rodbinu. No, kako je napomenuo, ako se ratno stanje nastavi i eskalira, može se očekivati veći broj izbjeglica koji u Hrvatsku neće doći ciljano nego po nuždi i sili potrebe.

Također je istaknuo da su Hrvati „srodni i bliski s ukrajinskim narodom“ te im je stoga potrebno izići ususret. Iz svog iskustva posvjedočio je da su Ukrajinci kao ljudi slavenski narod mentaliteta sličnog Hrvatima. Radišni su, dobri i sličnih navika i lako se uklapaju u naš prostor, dodao je.

Vjernicima pravoslavcima, pak, također će biti od pomoći što se moći s nekim sporazumjeti na svom jeziku, dodao je.

Osim toga, križevački vladika rekao je da je u svakodnevnoj komunikaciji s nekoliko svećenika i biskupa iz Ukrajine. Spomenuo je da su u početku sukoba bili vrlo uplašeni jer se invazija za njih dogodila iznenada jer su ju više očekivale strane zemlje i mediji nego sami Ukrajinci. „Oni su do posljednjeg trenutka mislili da do toga neće doći. Međutim kad je to veće počelo bili su u priličnom šoku jer je počelo naglo i vrlo dramatično.“

„Ukrajinski svećenici rekli su da ne planiraju napuštati svoju zemlju i svoj narod. Oni planiraju ostati uz svoje ljude dokle god to uopće ikako bude moguće. Mi smo ponudili nekim svećenicima i njihovim obiteljima smještaj ovdje kod nas u slučaju potrebe, međutim, rekli su: Do daljnjega mi svi ostajemo, ne pada nam na pamet da ostavimo svoje ljude same. To je uistinu junački čin i oni su zaista spremni na sve jer znaju da situacija može biti jako teška“, kazao je križevački vladika.

Humanitarna situacija je teška, a vjerske institucije su zbog opasnosti od bombardiranja premjestile svoje djelovanje u podzemlje u podrume gdje se na sigurnom služe svete liturgije i moli se. „Međutim, Ukrajinska Crkva je kroz povijest naučila biti u podrumima zbog progonstva“, ustvrdio je mons. Stipić.

Istaknuo je da je u trenutnoj situaciji dijalog između Crkvi jako važan. „Suglasnost i jedinstvo među crkvenim poglavarima također mnogo doprinosi zajedništvu i miru u svijetu. Zato smatram da se crkveni poglavari uvijek moraju zalagati za mir i međusobnu solidarnost i bratstvo različitih naroda.“ Podsjetivši da u Ukrajini djeluje nekoliko Crkvi, primijetio je da humanitarna i ratna kriza sve pogađa jednako.