Lovački dom u Križevcima bilo je omiljeno mjesto izletnika s kvalitetnom gastro ponudom. Nakon što je Lovački dom zatvoren trebalo je puno godina da bi se pronašao novi vlasnik. Proveden je natječaj i poznat je novi vlasnik.

-Navedeni natječaj je završio. U tijeku je postupak pripreme ugovora za najpovoljnijeg ponuditelja koji je ponudio najvišu cijenu, a to je Josip Zidarić iz Križevaca. Cijena je 664.000,00 kuna, potvrdili su nam iz Hrvatskih šuma.

Ali, što se događalo s ovim legendarnim križevačkim izletištem u proteklim desetljećima rekao nam je Nikola Vuketić, predsjednik Lovačkog društva od 2002. do 2012. godine.

-Tadašnji predsjednik kotara Križevci Vaso Ostojić, i tadašnja struktura tražili su mjesto gdje izgraditi Lovački dom i odredili su lokaciju u Župetnici. Šuma je ogromna, ima oko 34 hektara.

Tada su dom lovci svojim rukama gradili od 1952. do 1954. godine iz članarine lovačkog društva i vlastitim doprinosima, a koji je služio kao sastajalište lovaca i gradsko izletište – rekao nam je uvodno Nikola Vuketić i napomenuo kako je sve to prije bilo društveno vlasništvo.

-Kada se ukinulo društveno vlasništvo, na sve društvene i vatrogasne domove lokalna zajednica se je upisivala kao vlasnik, bez ikakvih sudskih postupaka. Tako se je 2000. godine krenulo u razgovor s Hrvatskim šumama kako bi se riješio status vlasništva.

Bilo nam je rečeno da će se riješiti, i da formiramo katastarsku parcelu sa pripadajućim zemljištem na kojoj se i nalazi Lovački dom, a sve u dogovoru sa predstavnicima Hrvatskih šuma. Dokumenti pokazuju da Hrvatske šume dozvoljavaju da se izvrši parcelacija.

Izvjesno je bilo da Hrvatske šume mirnim putem neće dozvoliti upis vlasništva, stoga sam predložio da se podnese tužba tzv. tabularna isprava za priznanje prava vlasništva, koja je pokrenuta 2002. godine – ističe Vuketić i napominje kako su u tom trenutku nastale razne konotacije i priče.

-U prvostupanjskom procesu pravo na upis vlasništva je dobilo Lovačko društvo Fran Kesterčanek Križevci, temeljem dokaza o građenju i mirnim posjedom od preko 50 godina. Nakon toga, 12 godina slijede razno razne žalbe od strane Hrvatskih šuma. Tražili su se neki svjedoci da kažu kako lovci nisu gradili Lovački dom, odnosno da su to radili šumari i da su tamo stanovali neki njihovi šumarski radnici.

Dakle, 12 godina su negirali da je Lovačko društvo gradilo dom, a postoji izjava Hrvatskih šuma gdje decidirano piše „Hrvatske šume nisu gradile Lovački dom“.

Mi smo pokušali sve. Međutim, kako se kaže s rogatima se teško bosti. Nakon svih peripetija Županijski sud je kazao kako Lovačko društvo Fran Kesterčanek sa ničim nije dokazalo da je gradilo Lovački dom.

Tadašnji predsjednik Kotara, Vaso Ostojić i ostali članovi Lovačkog društva koji su gradili dom, kazali su u sudskom postupku kako i na koji način su to gradili, od kuda su vozili materijal i drugo. Od kada postoji ta zgrada svi smo uvijek govorili da idemo u Lovački dom, a ne u šumarski dom.

S vremenom se je vidjelo u kojem to smjeru ide. Navest ću vam i jednu sramotnu nebulozu. Naveli su da im je dom koristio kao šumsko skladišno spremište, jer tamo je blizu i rasadnik, koji već ima svoje spremište, ali su i ovo ubacili i to je sud prihvatio. Ima još puno takvih nebuloznih detalja.

Od prvog dana kada je dom izgrađen sve komunalije su išle na Lovačko društvo. Na objektu Lovačkog doma stoji natpis tko ga je izgradio i spominje se počasni predsjednik Lovačkog društva Željko Nemet. Ne znam kakvih više dokaza treba, sve je to apsurdno. Dom je nekada bio ponos grada Križevaca, i bio je na usluzi ne samo lovaca, već svih građana našeg grada – rekao nam je Vuketić i osvrnuo se na suradnju s ugostiteljima.

-Od 1959. godine Lovačko društvo je sklapalo ugovore sa zainteresiranim ugostiteljima, jer je to oduvijek bio i ugostiteljski objekt. Prvi je ovdje imao ugostiteljski obrt Frkač Miško. Nakon toga ugovori o zakupu sklapani su sa Gradskim podrumom Križevci, UTP Kalnik, a kasnije, 1997. godine je sklopljen ugovor između Lovačkog društva Fran Kesterčanek i Tome Matejaša.

Lovački dom kakvog vidite danas je vjerujem velikom zaslugom nastao kada je Matejaš prestao plaćati Lovačkom društvu zakupninu, bez obzira na Ugovoru o zakupu. Od tada, 2001.godine Matejaš s obrazloženjem da Lovačko društvo nema nikakva prava na Lovački dom prestaje plaćati zakupninu, i da će sve daljnje obveze rješavati s Hrvatskim šumama.

Očigledno se je dobio naputak od strane Hrvatskih šuma da se nema više što poslovati s Lovačkim društvom, jer je Lovački dom „Šumarski dom“. Pokušali smo riješiti problem s Tomom Matejašom mirnim putem i da se očuva smisao i funkcija Lovačkog doma, ali evidentno je bilo da se treba eliminirati vlasništvo Lovačkog društva nad samim domom.

Bilo je raznih razgovora, opomena i sl. Plaćaj nekome, ne možeš nikome. Lovačko društvo je pokrenulo tužbu protiv Matejaša i u tome je uspjelo 2005. godine, kada je Matejaš iseljen iz Lovačkog doma sudskim putem.

Ono što je krucijalno za priču o vlasništvu nad Lovačkim domom je to, što je tada Županijski sud pravomoćnom presudom priznao da je Lovačko društvo Fran Kesterčanek vlasnik poslovnog prostora, i da Tomo Matejaš mora isplatiti ukupan dug za zakupninu.

Tužba podnesena 2002. godine za priznanje vlasništva na domom završava 2014.godine sa zaključkom Općinskog suda u Križevcima u kojem se odbija pravo priznanja upisa vlasništva Lovačkog društva. Zanimljivo je da sada odjednom Lovačko društvo nema pravo nad Lovačkim domom, i dužno se je iseliti i vratiti dom Hrvatskim šumama, koje nikada nisu ni bilo u posjedu lovačkog doma.

Vidljivo je kakvi su gospodari Hrvatske šume, koje već 6 godina „upravljaju“ nad našim Lovačkim domom, i to je sada nažalost postala ruševina i ruglo, doslovno sramota za naš Grad.

Ne znam kako čovjek može biti ravnodušan prema Hrvatskim šumama i pravosuđu, koje nije pravosuđe i u to me nikada nitko neće uvjeriti. Građani su razočarani, a pogotovo lovci cijelog našeg kraja koji su taj dom gradili svojim rukama i svojim sredstvima.

Ja nemam ništa protiv nikoga, pogotovo protiv sadašnjeg kupca koji će sigurno uložiti vlastita sredstva u dom i dovesti ga u red.

Međutim, kako je moguće da se nakon svih dokaza otme takav biser Križevcima i Lovačkom društvu koje ga je i gradilo, i da na kraju Hrvatske šume prodaju križevački Lovački dom – poručio je na kraju razgovora Nikola Vuketić.