U crkvi Sv. Mihaela Arkanđela u Miholcu, naselju u Općini Sveti Petar Orehovec planirani su sanacijski radovi koji uključuju postavljanje novog kamenog poda i podnog grijanja.

S obzirom da se radovi izvode na izuzetno vrijednom crkvenom objektu, s dominantnom kasnogotičkom i kasnobaroknom fazom, tijekom uklanjanja postojećeg poda i skidanja sloja šute, bilo je potrebno provesti arheološki nadzor koji je Gradski muzej Križevci obavio u razdoblju od 27. siječnja do 3. veljače.

Tom prilikom, u svetištu crkve, ispred glavnog oltara, otkrivena je nadsvođena kripta o čemu smo pisali OVDJE. Kako javlja arheologinja mr. sc. Lana Okroša Rožić na stranicama Gradskog muzeja Križevci građena je od opeke i žbuke. Ulaz u kriptu nalazi se na njenom zapadnom dijelu i sastoji se od kvadratičnog ulaza te pet stepenica. U kripti su ostaci nekoliko pokojnika sahranjenih u drvenim piljenim ljesovima od kojih je jedan imao metalni poklopac. Jedan od ukopa može se okarakterizirati kao svećenički.

Kripta se povezuje s obitelji Fodroczy, na što upućuje vizitacija iz 1706. god. koja navodi postojanje grobnice obitelji Fodrozy pred glavnim oltarom, dok vizitacija iz 1729. god. donosi podatak o novoj grobnici sagrađenoj u svetištu.

– Tijekom radova, osim kripte, otkriven je i gotički zid trijumfalnog luka koji se mogao pratiti u dužini od 1,10 m, dok je očuvana visina zida iznosila 0,40 m. U prostoru sakristije, smještenom u sjevernom dijelu objekta, naišlo se na zapadni zid sakristije gotičke crkve. Sakristija je naknadno proširena, o čemu svjedoči još jedan otkriveni zid koji se pružao nešto zapadnije paralelno s gotičkim – napomenula je u svom izvještaju križevačka arheologinja.

Foto: Gradski muzej Križevci

Ispod ovog kasnijeg zida, kao i ispod temelja stubišta propovjedaonice, otkriven je grob, što dokazuje postojanje groblja na području sjeverno od izvorne crkve na kojemu je kasnije izvedeno njeno proširenje. Temelji koji pripadaju kasnijim fazama crkve otkriveni su između broda crkve i kapele sv. Josipa koja se nalazi u zvoniku, kao i između broda i sjeverne, bočne kapele smještene nasuprot kapeli sv. Josipa.

– S obzirom da crkva predstavlja objekt koji je, vjerojatno, postojao već u 13. st., trebalo bi planitati arheološka istraživanja kojima bi se pokušala utvrditi najranija faza ove sakralne građevine, što bi pridonijelo potpunijem sagledavanju romaničke sakralne arhitekture na križevačkom, ali i širem području – zaključila je.