Kako komentirate Nacrt prijedloga Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030.?, bilo je pitanje u večerašnjoj emisiji HRT-a Otvoreno, urednika i voditelja Damira Smrtića.

Vlada je objavila Nacrt prijedloga Nacionalne razvojne strategije do 2030. Strategija, uz ostalo, predviđa rast BDP-a sa 65 na 75 posto europskog prosjeka, podizanje konkurentnosti, rast izvoza, ulaganja, jačanje otpornosti na krize, zelenu i digitalnu tranziciju te ravnomjeran regionalni razvoj.

Je li do 2030. ostvariva vizija konkurentne, inovativne i stabilne Hrvatske, zemlje prepoznatljiva identiteta, kulture i očuvanih resursa – kako najavljuje premijer Plenković? Ili je riječ o popisu lijepih želja bez konkretnih mjera i rokova, kako tvrde kritičari?

Gosti u studiju bili su Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Mišel Jakšić, SDP-ov saborski zastupnik i koprivnički gradonačelnik, Darinko Bago, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici i prof. dr. sc. Anđelko Akrap iz Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

Jakšić je istaknuo kako se slaže s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem da se u cijeli proces treba uključiti i oporba. -Moramo priznati da svi građani jednako vole Hrvatsku i da je svima jednako stalo da Hrvatska 2030. godine bude bolje, uspješnije i uređenije društvo i država. Ne bi bilo dobro stvarati političke podjele. U politici treba neke stvari gledati dugoročno i sve bi se moglo provlačiti kroz tri Vlade i sigurno nitko od nas ne zna koja će Vlada biti 2030. godine.

Ako će strategija ovisiti samo o tome tko će biti 2020. godine, 2024. i 2028. godine, nećemo daleko dogurati. Sama strategija koja je danas prezentirana je skup želja i projekata, esejski, jedan jako lijep dokument i u startu ga potpisuje svatko od nas. Treba priznati da smo zakasnili s nekim zakonskim okvirima. Pred nama je planiranje operativnih planova o kojima će ovisiti koliko sredstava ćemo povući i za što. I tu ćemo trebati biti još uspješniji i egzaktniji ako želimo pomake napraviti – kazao je Jakšić i dodao ako se to ne napravi, bit će samo još jedna božićna želja kada smo prije četiri godine božićnu želju imali da kupimo INU.

Jakšić je napomenuo kako demografija nije projekt za mandat jedne Vlade. -Moramo vidjeti što ćemo s poreznim politikama i kako ćemo krenuti u smjeru jednakosti. Što ćemo s ovršenim građanima? Što ćemo učiniti da postanemo konkurentni u gospodarstvu? Danas to nismo i ljudi ne vjeruju u institucije ove zemlje i nismo se obračunali s korupcijom i onim lošim što radi u pravosuđu.

Ulaskom u Europsku uniju počela se događati decentralizacija i kroz europske projekte se pita kako možemo doprinijeti kroz općine, gradove i županije. Mi koji smo u općinama, gradovima i županijama puno bolje znamo što ljudima treba, gdje ih muči lampa javne rasvjete, gdje treba novi vrtić, gdje treba proširiti groblje…

Građani žele rješenje svojih životnih problema i bolji život za sebe i svoju djecu – poručio je Jakšić.