Jedinice lokalne samouprave zakonski su obavezne zvati korisnike zajamčene minimalne naknade na mjeru rada za opće dobro, no takva mjera krši prava na slobodan izbor rada i pravednu plaću, istaknuto je u četvrtak na konferenciji “Kažnjavanje siromaštva: prisilni rad korisnika socijalne pomoći”.
“Iz radničke perspektive, ova mjera krši pravo na slobodan izbor rada i pravednu plaću jer za taj rad nemaju nikakvu plaću, a isto tako krši jednakost građana pred zakonom jer ista obveza nije propisane za korisnike ostalih vrsta naknade, Da se razumijemo ni ne treba biti”, rekla je Tea Radović iz Centra za mirovne studije (CMS).
Na konferenciji su predstavljeni rezultati dvogodišnjeg istraživanja o mjeri rada za opće dobro, na koju jedinice lokalne samouprave pozivaju korisnike socijalne pomoći. Ukoliko se korisnici ne odazovu, gube pravo na zajamčenu minimalnu naknadu koja je prošle godine iznosila 160 eura mjesečno. U periodu od 1. siječnja 2023. do 31. kolovoza 2024., zabilježen je 91 takav slučaj. CMS je u sklopu istraživanje poslao upit svim jedinicama lokalne samouprave (JLS) u tome provode li mjeru koju od njih traži Zakon o socijalnoj skrbi.
Na upit je odgovorilo 80 posto JLS-a (460), od čega je njih 68,4 posto (315) odgovorilo da ne provodi tu mjeru, odnosno da ne zovu korisnike socijalne pomoći na rad za opće dobro.
“Ustavnom sudu smo u prosincu prošle godine predali zahtjev za ocjenom ustavnosti ove mjere. U Europskoj uniji ovakav tip mjera imaju još samo Bugarska, Rumunjska i Slovačka”, kazala je Radović.
Kada je riječ o mjeri rada za opće dobro, najčešće je riječ o poslovima uređenja javnih površina, poput čišćenja ulica, košnja travnjaka, saniranje ilegalnih deponija i sl. Kada se korisnici socijalne pomoći odazovu na te poslove, oni u tom trenutku postaju radnici, ističe Radović, stoga ime se trebaju pokriti osnovni troškovi.
“Zabrinjavajuće je da manje od 50 posto JLS-a nude osiguranje u slučaju ozljede na radu. Također, oko 60 posto JLS-a ne snose trošak prijevoza ili prehrane, što znači da ih trebaju snositi korisnici u okviru ovih 160 eura koje dobivaju”, naglasila je.
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka pruža besplatnu pravnu pomoć korisnicima zajamčene minimalne naknade, rekla je izvršna direktorica Natalija Havelka.
”Od 307 upita korisnika socijalne pomoći vezano uz provedbu mjere rada za opće dobro, njih 117 su pripadnici romske nacionalne manjine, a imamo i 32 ukrajinska državljana kojim je odobren privremena zaštita. O tome su obavijestili pučku pravobraniteljicu. Posumnjali smo, u slučaju grada Belog Manastira, da arbitrarno i neujednačeno poziva korisnike socijalne pomoći, što je kasnije i utvrđeno”, rekla je Havelka.
Najčešći upiti tiču se ostvarivanje radničkih prava, odnosno zašto ima taj rad nije dodatno plaćen, dodala je.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić upozorila je da korisnici nisu do kraja svjesni da im je rad za opće dobro zakonska obveza
“U situaciji kad ne mogu pristupiti toj mjeri, oni ne znaju kome se obratiti, koga obavijestiti na koji se način pokušati zaštiti u tom procesu”, kazala je Vlašić. Osim toga, problem je i u tome što sve do sada zakon nije predvidio iznimku u slučaju kada se radno sposobni korisnici razbole, pa se zato nisu odazvali na poslove, no to će se promijeniti u izmjenama zakona koje su u javnom savjetovanju.