Sudionici međunarodne konferencije “Ravnopravno roditeljstvo – jučer, danas i sutra” upozorili su da dijete u postupcima razvoda često nije u fokusu sustava, a ključnim problemima ocijenili su dugotrajne postupke, izostanak pravodobne pomoći i velik raskorak između načela i prakse.

Na konferenciji u organizaciji Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo (HURR) u četvrtak je istaknuto da je pravo djeteta na odnos s oba roditelja jedno od temeljnih pitanja njegove dobrobiti nakon razvoda, ali da se to pravo u praksi često ne štiti dovoljno.

Predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović poručila je da ravnopravno roditeljstvo mora postati “standard, a ne iznimka”, dodavši kako je na Hrvatskom saboru da unaprijedi zakonodavni okvir kako bi se to načelo snažnije provodilo. Istaknula je i da je aktivno sudjelovanje oba roditelja ključno za emocionalni i psihološki razvoj djeteta te spomenula važnost očinskog dopusta.

Prijave vezane uz povrede prava na život s roditeljima i roditeljsku skrb i dalje su među najčešćim razlozima obraćanja Uredu pravobranitelja za djecu, istaknula je zamjenica pravobraniteljice za djecu Tatjana Holjevac. Upozorila je da se sukobi iz partnerskog odnosa često prelijevaju na roditeljski odnos, pri čemu dijete postaje središte sukoba, a od njega se očekuje lojalnost.

Buljan Flander: Sudski postupci traju predugo

Klinička psihologinja i psihoterapeutkinja Gordana Buljan Flander naglasila je da sustav najviše griješi kada dijete nije u fokusu, nego se postupci pretvaraju u “borbu za prava roditelja”. “Pravo djeteta na oba roditelja ne počinje pravomoćnom sudskom presudom, nego odmah nakon razdvajanja roditelja”, rekla je Buljan Flander.

Dodala je da sudski i drugi postupci traju predugo, zbog čega djeca godinama ostaju izložena visokom konfliktu i štetnim posljedicama te ocijenila da hrvatska praksa ne štiti dovoljno ni pravo djeteta na odnos s oba roditelja ni pravo na zaštitu od zlostavljanja kada ono postoji.

Prepreke ravnopravnom roditeljstvu leže u zakonima, institucijama i društvenim obrascima, ali i u provedbi, ocijenila je predsjednica HURR-a Melita Požgaj. Istaknula je da je u proteklih 16 godina, otkad udruga djeluje, u javni prostor uvedena sama ideja ravnopravnog roditeljstva, no da promjene i dalje idu presporo.

Predsjednik Hrvatske udruge za medijaciju Srđan Šimac istaknuo je da se promjene ne mogu svesti samo na zakone, nego i na promjenu ponašanja i kulture rješavanja sukoba, upozorivši da se medijacija i dalje koristi premalo.

Predstavnik iz Slovenije Iztok Ivančić upozorio je na dugotrajnost postupaka te ustvrdio da se u takvim sporovima stvaraju i financijski interesi da traju dulje.

U izlaganjima je istaknuto da su za bolju zaštitu djece nakon razvoda nužni pravodobna stručna pomoć, brže reakcije sustava i veći fokus na dobrobit djeteta.