Hrvatsko kulturno umjetničko društvo (HKUD) “Prigorec” iz Markuševca obilježit će 100 godina aktivnog djelovanja i postojanja u nedjelju, 14. siječnja svečanim koncertom u KD “Vatroslav Lisinski” na kojemu će nastupiti više od 200 izvođača – bivših i sadašnjih članova Društva.
“Na koncertu će biti izvedene pjesme i plesovi iz Podravine, Istre, Međimurja, mađarskoga Koljnofa, Hercegovine, Prigorja i drugih dijelova Hrvatske. Pjevače i plesače odjevene u bogate narodne nošnje pratit će veliki tamburaški orkestar Društva, koji će nastupiti i s vokalno-instrumentalnim izvedbama”, najavio je predsjednik HKUD-a “Prigorec” Ivan Mihovec Miki.
Mihovec ističe da je Društvo u ovih 100 godina postalo simbol Markuševca i Zagreba, a svojim projektima promovirali su se i izvan Hrvatske, što će se najbolje vidjeti na koncertu kada će na videozidu biti prikazane čestitke inozemnih folklornih društava iz 17 zemalja s četiriju kontinenata – Europe, Sjeverne Amerike, Australije i Južne Amerike.
Kroz Društvo je, dodao je, u proteklih 100 godina prošlo nekoliko stotina ljudi koji su se angažirali kroz ples, pjevanje ili pomoć u organizaciji. Sigurno po dvoje, troje ljudi iz svake kuće u Markuševcu, što je velik broj, s obzirom na to da u Markuševcu živi nešto više od 7000 stanovnika, ističe Mihovec.
Društvo je davne 1923. godine osnovao seoski učitelj Andrija Širola sa skupinom seljaka u malom podsljemenskom selu Markuševcu. “Hodajući svaki dan pješke dva sata put Zagreba, prašnjavom seoskom cestom, markuševečki zidari Stjepan i Marko Lukačin prolazili su kroz Gračane, komunicirali s tamošnjim žiteljima, izmjenjivali iskustva i dogodovštine, međusobno se upoznavali, pa su se tako upoznali i s radom njihovog već 15 godina postojećeg društva ‘Podgorac'”, napisala je u monografiji o HKUD-u etnologinja Dragica Šuvak. Rad i okupljanje u Društvu, dodala je, učinili su im se privlačnim pa su te ideje prenijeli Široli, koji je njihovu zamisao oživotvorio te je 23. rujna 1923. godine osnovano Hrvatsko seljačko pjevačko društvo “Prigorec”.
Prvi predsjednik Društva bio je Stjepan Lukačin, a prvi zborovođa Andrija Širola. U jesen iste godine održan je i prvi nastup “Prigorca” ispred župne crkve sv. Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu. Veliko priznanje “Prigorec” je dobio 1966. godine kada je utemeljena Međunarodna smotra folklora u Zagrebu, na kojoj je “Prigorec” iz godine u godinu na čelu svečane povorke nosio zastavu Smotre i Grada Zagreba.
Među aktivnim djelatnicima Društva bili su pravnik Antun Tuna Barić, veliki znalac tamburaške glazbe i voditelj orkestra LADO koji se kasnih šezdesetih godina doselio u Markuševec i počeo vježbati tamburaški orkestar “Prigorca”. Društvo je godinama bilo ‘rasadnik’ talentiranih plesača, posebice tamburaša, koji danas sviraju u orkestru ansambla LADO te tamburaškim sastavima “Gazde”, “Ex Panonia”, “Šarmeri”, “TIM”, “Od srca do srca” i drugima.
Među brojnim članovima treba spomenuti i dugogodišnjeg voditelja folklora Stjepana Ročića Pindeka, dugogodišnjeg voditelja tamburaša Damira Mihovca Mikija, profesora glazbe u Osnovnoj školi Markuševec Danka Mazuta, koji je godinama uspješno okupljao mlade te gitarista, skladatelja i aranžera Marijana Makara, prisjetio se Ivan Mihovec koji je već 17 godina umjetnički voditelj folklora, koreograf i sadašnji predsjednik Društva. Dodao je da su danas u Društvu aktivni plesač i pjevač ansambla LADO Dejan Pilatuš, koji je više od 30 godina voditelj folklorne sekcije, voditelj mlađe tamburaške sekcije i vrsni skladatelj i aranžer Ivan Patalen te voditelj starije tamburaške sekcije Tomislav Mihovec.
Očuvanje kulturne baštine kroz ples, pjesmu, nošnje i običaje razlog je što Društvo postoji toliki niz godina, kaže Mihovec i dodaje da su članovi Društva prošli mjesec bili na dvotjednoj turneji u Sjedinjenim Američkim Državama gdje su nastupili u Chicagu, Steeltonu te posjetili i New York. Bila je to prva prekooceanska turneja Društva koje je tijekom godina nebrojeno puta nastupalo diljem Hrvatske i Europe.
Obljetnički koncert u velikoj dvorani Lisinski vodit će Maja Ciglenečki, a pokrovitelji su Grad Zagreb, Hrvatsko društvo skladatelja te medijski pokrovitelj Radio Kaj.