„Hrvatski sveci i blaženici kao neiskorišteni hrvatski brend. Primjer sv. Marka Križevčanina“ – predavanje je koje je u sklopu dvotjedne proslave svetkovine sv. Marka Križevčanina u križevačkoj župnoj crkvi sv. Ane na blagdan Male Gospe u nedjelju održao komunikolog prof. dr.. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Nakon uvodnih pozdrava organizatora predavanja predsjednice Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ doc. dr. sc. Tanje Baran i križevačkoga župnika Stjepana Sovičeka, prof. Skoko je objasnio svoju osobnu povezanost sa sv. Markom. Posvjedočio je da je sv. Marka upoznao kao mladi novinar brzo nakon kanonizacije kada je kao suradnik don Luke Depola radio na organizaciji vjeronaučne olimpijade Maloga koncila koja se, baš zbog sv. Marka, godine 1996. održala u Križevcima.
Prof. Skoko je istaknuo da sv. Marko Križevčanin spada u red najvećih i najznačajnijih hrvatskih velikana samom činjenicom što je jedan od trojice svetaca Katoličke Crkve hrvatskoga etničkog podrijetla. Ali da su razina njegove poznatosti i popularnosti u Hrvatskoj, kao i globalna vidljivost, daleko od njegovih zasluga i važnosti te da tako dijeli sudbinu niza hrvatskih svetaca i blaženika, ali i drugih nacionalnih velikana, čiji su lik i djelo nedovoljno afirmirani u hrvatskom društvu, a predstavljaju izniman potencijal u smislu da postanu prepoznatljiv hrvatski brend na duhovnom, kulturološkom i turističkom planu.
Naglasio je da su ključne prednosti sv. Marka te što se uz njegovo ime veže mjesto njegova rođenja što pridonosi popularizaciji Križevaca kojima sv. Marko treba biti i blagodat i obveza istovremeno, zatim to što je dao život za jedinstvo Crkve i posvjedočio odanost Svetoj Stolici te Katoličkoj Crkvi, nadalje što je životom, radom i smrću povezao Hrvatsku sa srednjoeuropskim zemljama Slovačkom, Mađarskom i Poljskom, što otvara velike mogućnosti različitih oblika povezivanja država i naroda te jačanja međusobnih odnosa, tragovima trojice svetaca.
Kao prednost je prof. Skoko naglasio to što se Markov blagdan obilježava u ljetno doba što otvara mogućnosti za različite manifestacije na otvorenom, a kako je zaštitnik Križevaca i Koprivničko-križevačke županije te Bjelovarsko-križevačke i Varaždinske biskupije upućuje na suradnju svjetovnih i crkvenih institucija na obilježavanju blagdana.
Kao moguće nedostatke predavač je u procesu popularizacije i brendiranja izdvojio to što je sv. Marko Križevčanin već globalno brendiran kao jedan od Košičkih mučenika, zatim to što je njegov grob u Trnavi u Slovačkoj s kojom Hrvati nemaju puno poveznica te to što u Križevcima još nije izgrađeno njegovo nacionalno svetište, a doba i okolnosti njegova djelovanja nedovoljno su poznati i osviješteni u hrvatskoj javnosti pa ne postoji emocionalna povezanost s tim vremenom i njegovim nastojanjima, kao što postoji, primjerice, s vremenom i nastojanjima bl. Alojzija Stepinca.
Uz sve to, štovanje i popularizacija sv. Marka Križevčanina ostala je još u lokalnim i regionalnim okvirima, vezanima uz Križevce, a nije zaživjela kao projekt od nacionalne važnosti, naglasio je prof. Skoko. O sv. Marku Hrvatska televizija snimila je dokumentarni film, ali za njegovu bi popularizaciju neizmjerno više učinio igrani film te snažnija zastupljenost u kreativnim industrijama.
Svi ti nedostaci govore o prilikama i potencijalima za budućnost, jer sv. Marko Križevčanin jest jedan od najvećih hrvatskih velikana. Bolja vidljivost sv. Marka može potaknuti dodatni razvoj Križevaca te postati hrvatski brend, ne samo u nacionalnom, već i srednjoeuropskom kontekstu, zaključio je prof. Božo Skoko.
