Na izložbi “Ostavština Ivana Kukuljevića Sakcinskog iz Arhiva i Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti”, koja će se od ponedjeljka, 30. svibnja moći razgledati u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prvi put je izložen koncept Kukuljevićeva znamenita govora u Hrvatskome saboru o potrebi uvođenja hrvatskoga jezika, održanoga 2. svibnja 1843. godine, što je bio i prvi saborski govor na hrvatskome jeziku.
Izložbu su organizirali Arhiv i Knjižnica HAZU povodom jubilarne 200. godišnjice rođenja Ivana Kukuljevića Sakcinskog, jednoga od najistaknutijih javnih djelatnika hrvatskoga političkog, znanstvenog, književnog i kulturnog života 19. stoljeća, člana Akademije zaslužnoga za osnutak njezine Knjižnice i Arhiva.
Cilj izložbe jest predstaviti javnosti dio arhivske građe iz osobnoga fonda Ivana Kukuljevića Sakcinskog koja odražava njegovu plodnu i svestranu djelatnost, a autori izložbe su dr. Marinko Vuković i Ivana Burnać, izvijestio je Ured za odnose s javnošću i medije HAZU.
Uz koncept Kukuljevićeva govora, posjetitelji će moći vidjeti predbilježni ugovor Jugoslavenske akademije o kupnji Kukuljevićeve knjižnice i arhiva s više od 12.000 svezaka za 20.000 forinti iz 1868. godine, čime su postavljeni temelji današnje Knjižnice HAZU, od koje se 1892. godine odvojio Arhiv kao zasebna jedinica. Bit će izloženi i tekstovi nekih od njegovih drama i pjesama.
Kako se navodi, na izložbi posebno mjesto imaju povelje i diplome koje su Ivanu Kukuljeviću uputile najvažnije znanstvene i kulturne institucija i udruge u Hrvatskoj i inozemstvu, a privatni segment Kukuljevićeva života oslikava nekoliko listića iz njegova spomenara, iz razdoblja od 1835. do 1846. godine s posvetama njegovih prijatelja na hrvatskome i njemačkome jeziku. Izložena će biti i pisma koja je Kukuljević razmijenjivao s Ljudevitom Gajem, Dimitrijem Demetrom i Dragutinom Rakovcem te tadašnjim predsjednikom i tajnikom Akademije Franjom Račkim i Bogoslavom Šulekom.
Ivan Kukuljević Sakcinski rođen je prije točno dva stoljeća, 29. svibnja 1816. godine u plemenitaškoj obitelji u Varaždinu, a umro je 1. kolovoza 1889. godine u kuriji Puhakovec. Nakon završene klasične gimnazije boravio je u plemićkome konviktu u Zagrebu, gdje je počeo studij filozofije. Školovanje je prekinuo 1833. godine kada se opredijelio za vojničku službu i počeo pohađati kadetsku školu u Kremsu, a tri godine kasnije postao je časnik u Beču. U Milano je premješten 1840. godine, a dvije godine kasnije podnio je ostavku na časničku službu i vratio se u Hrvatsku kao počasni sudac Zagrebačke županije. U borbi protiv mađarizacije i cenzure ubrzo je postao jedan od najistaknutijih pripadnika hrvatskoga narodnog preporoda te vodeća osoba Ilirske, kasnije Narodne stranke.
Uz Ljudevita Gaja, Janka Draškovića, Mirka Ožegovića i Hermana Bužana, Kukuljević se strastveno zauzimao za uvođenje narodnoga jezika u javni život, osnivanje hrvatske vlade neovisne o Ugarskoj te zaštitu hrvatskih prava i narodnosti, što je i izrekao na zasjedanju Hrvatskoga sabora 2. svibnja 1843. godine u znamenitu govoru na hrvatskome jeziku. Najpoznatije Kukuljevićevo književno djelo je pak “Juran i Sofija”, prva moderna hrvatska drama premijerno izvedena 1839. godine.
Od 1861. do 1867. godine Kukuljević je bio veliki župan Zagrebačke županije, a od 1865. do 1867. godine i banski namjesnik, kao pristaša Ivana Mažuranića i bana Josipa Šokčevića koji su se zauzimali za nagodbu Hrvatske s Austrijom i federalizaciju monarhije. Nakon sklapanja Austro-ugarske nagodbe 1867. godine povukao se iz političkoga života.
Uz borbu za afirmaciju hrvatskoga jezika i njegove uporabe u politici, znanosti i književnosti, u središtu Kukuljevićeva interesa nalazilo se i otkrivanje, čuvanje i vrjednovanje povijesne baštine radi očuvanja nacionalnog identiteta, čime je stvorio temelje moderne hrvatske historiografije. Smatra ga se utemeljiteljem i niza drugih modernih znanstvenih disciplina u Hrvatskoj, poput povijesti umjetnosti, arheologije, arhivistike, književne povijesti, etnologije i znanstvene bibliografije. Bio je osnivač i predsjednik Društva za jugoslavensku povjestnicu i starine od 1850. do 1878. godine, a zatim od 1878. do 1889. godine prvi predsjednik novoosnovanoga Hrvatskog arheološkog društva. Od 1874. do 1889. godine Kukuljević je bio i predsjednik Matice hrvatske, a bio je dopisni ili počasni član tridesetak domaćih i inozemnih akademija, sveučilišta i društava.
Izložba “Ostavština Ivana Kukuljevića Sakcinskog iz Arhiva i Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti” moći će se se besplatno razgledati svakog radnog dana od 9 do 15 sati.
(Hina)
fah