Svake godine u Hrvatskoj prijevremeno se rodi između 2500 i 3500 tisuće djece koja zahtijevaju intenzivnu njegu, a njihov broj je u porastu, rečeno je u petak u KBC-a Sestre Milosrdnice gdje je obilježen je Svjetski dana prijevremeno rođenih beba.
Zbog svoje male porođajne težine, prijevremeno rođena djeca su u Hrvatskoj dobila naziv ‘Palčić pa je cilj Dana palčića podići svijest o rizicima i izazovima s kojima se suočavaju prijevremeno rođena djeca i njihove obitelji.
“Broj prijevremeno rođene djece ne smanjuje se nego raste. Zbog razvoja tehnologije i novih spoznaja mi često moramo i prisiljeni smo prijevremeno završavati trudnoće zbog stanja u kojem se nalazi dijete u maternici. Danas se parovi sve kasnije odlučuju na reprodukciju te starija dob žena u odnosnu na prijašnje godine doprinosi rastu prijevremenih poroda”, rekao je Krunoslav Kuna, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porodništvo, KBC-a Sestre milosrdnice.
Prijevremeno rođenom djecom smatraju se sva djeca rođena prije 37. tjedna trudnoće. Njihova stopa smrtnosti u stalnom je padu, no djeca koja su rođena značajno prerano vjerojatno će imati ozbiljne i brojne dugoročne probleme.
Prerani porođaj jedan je od vodećih uzroka smrti novorođenčadi u razvijenim i nerazvijenim zemljama te drugi po redu, odmah poslije upale pluća, uzrok smrti djece do pete godine.
Cilj ovogodišnjeg Dana palčića također je i ukazivanje na praksu ‘kožom na kožu’ kojom se se prijevremeno rođena djeca, stavljaju direktno na golu kožu majke ili oca. Spomenuta praksa ima brojne dobrobiti za prijevremeno rođenu djecu i njihove roditelje, a neki od njih su održavanje topline, smanjenje stresa te stabilizacija srčane frekvencije i disanja.
U KBC Sestre milosrdnice godišnje se prosječno rodi između 2800-3200 djece. Među njima je u prosjeku 220 do 250 prijevremeno rođenih, koji zahtijevaju daljnju brigu i skrb.
Prema statističkim podacima iz 2022. godine, u KBC-u Sestre milosrdnice rodilo se 3010 djece, od čega je 220 (7,3 posto) pripadalo skupini prijevremeno rođenih.