Ostalo je nešto više od 100 dana do europskih izbora na kojima će, kako očekuju i hrvatski eurozastupnici, uz sigurnosne teme dominirati pitanja standarda Europljana i rasta životnih troškova.

Građani EU-a birat će novi saziv Europskog parlamenta na izborima od 6. do 9. lipnja. U jeku ratova u Ukrajini i Gazi i strahova od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, izbornom kampanjom dominirat će pitanje sigurnosti, rekli su hrvatski eurozastupnici novinarima proteklog tjedna u Bruxellesu.

Eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP) i izvjestitelj EP-a za odnose sa SAD-om smatra da “transatlantska suradnja visi o niti” i da bivši američki predsjednik Donald Trump “ima velike šanse biti uvjerljiv na izborima osim ako ga američka pravna država ne zaustavi”. Dodao je da će EU, ako želi imati učinkovitu zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, morati razmisliti “o široj primjeni kvalificirane većine”.

Europska unija postaje “puno čvršća” prema ilegalnim migracijama, ističe Tomislav Sokol (EPP/HDZ). “I Pakt o migracijama i azilu je nešto što pokazuje da Europska unija puno ozbiljnije shvaća sigurnost nego što je to bilo prije”, drži Sokol.

Eurozastupnica iz redova pučana Sunčana Glavak ocjenjuje da je “sigurnost danas na prvom mjestu” te pozdravlja ideju o imenovanju prvog europskog povjerenika za sigurnost i obranu.

Ruska invazija na Ukrajinu poremetila je trgovinske tokove i lance opskrbe, uzrokovala energetsku krizu i veće životne troškove diljem EU-a pa će građane zanimati kako će se poboljšati njihov životni standard.

“Istraživanja pokazuju da građane najviše zanimaju ekonomske i socijalne teme. Tu smo najjači, to je naš core business i tu imamo što za reći”, rekla je eurozastupnica Biljana Borzan (S&D/SDP). “Držat ćemo se onoga što zanima naše građane bez obzira što će politički oponenti stavljati fokus na druge teme u želji, ne toliko da naštete nama, nego da preko nas zagrabe što dublje u ekstremno desno biračko tijelo”, najavljuje Borzan.

Eurozastupnik Karlo Ressler (EPP/HDZ) rekao je da će pučani u kampanji biti usmjereni na sigurnost i gospodarstvo, osobito na jačanje konkurentnosti EU-a. “Konkurentnost koja je ovdje, nažalost, kod nekih političkih grupa postala čak i nekakva prljava riječ. Mislim da je za kampanju u Hrvatskoj i generalno prošlo vrijeme samo poetičnog opisivanja ljepote europskog projekta. Mislim da nas takve kampanje ne bi daleko dovele što se tiče izlaznosti”, rekao je Ressler.

Dogovaraju se stranačke liste

Susret hrvatskih novinara s eurozastupnicima u bruxelleskom sjedištu Europskog parlamenta posvećen skorim izborima organizirao je proteklog tjedna ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Novi saziv Europskog parlamenta imat će 720 zastupnika, 15 više nego u aktualnom sazivu. Malta, Luksemburg i Cipar ostaju na minimalnom broju zastupnika (6), a najviše će ih i dalje imati Njemačka (96).

Nizozemska bi 6. lipnja trebala prva izaći na birališta, idući dan će to učiniti Irska, ali u većini zemalja, uključujući u Hrvatskoj, izbori bi se trebali održati u nedjelju, 9. lipnja.

U Hrvatskoj se eurozastupnici biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasanju u jednoj izbornoj jedinici koju čini teritorij Republike Hrvatske, uključujući i biračka mjesta određena izvan Hrvatske. Birači mogu glasati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata, ali na glasačkom listiću mogu označiti i jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao.

Pravo predlaganja stranačkih lista za europske izbore imaju sve registrirane političke stranke u Hrvatskoj, samostalno ili kao zajedničku listu više stranaka.

Hrvati će birati 12 zastupnika, a stranke se tek trebaju dogovoriti kako će izgledati stranačke liste.

“To odlučuje predsjednik i odlučuje stranka. Ja sam stranački vojnik. Do kraja radimo, ne pitamo se o tome što ćemo, kako ćemo i čekamo da stranka odluči”, rekla je eurozastupnica Željana Zovko (EPP/HDZ).

Eurozastupnik Valter Flego (Renew/IDS) rekao je da bi se koalicija u kojoj su IDS, PGS, Reformisti i Fokus mogla proširiti “sa strankom, dvije ili tri” i da se o tome razgovara.

“Bilo bi mi žao da predsjednici nekih stranaka koje su u tom centrističkom svjetonazoru, ne shvate činjenicu da trebamo staviti glave skupa”, rekao je Flego.

Konzertivac Ladislav Ilčić (ECR) najavio da će stvoriti “jednu ozbiljnu političku opciju”, ali nije htio otkriti detalje.

Upravo se Europskim konzervativcima i reformistima prognoziraju bolji rezultati na ovim izborima, ali Ressler ne vjeruje da će to ići na štetu Europskoj pučkoj stranci.

“Ako pogledate ključne grupe u Europskom parlamentu, jasno je da će Europska pučka stranka ostati najjača stranka s podjednakim brojem mandata, a da će socijaldemokrati imati manje mandata nego danas”, rekao je Ressler.

Izlaznost birača na posljednjim izborima 2019. godine iznosila je 29,8 posto, što je bilo povećanje u odnosu na 2014. kad je svoj glas iskoristila tek četvrtina hrvatskih birača. Kako će izgledati kampanja za europske izbore i može li se očekivati već izlaznost birača nego prije par godina, ovisit će i o datumu parlamentarnih izbora u Hrvatskoj.

Romana Jerković iz redova socijaldemokrata očekuje veću izlaznost nego prije pet godina jer smatra da je EU uspješno pokazala građanima da “može u pozitivnom smislu mijenjati i doprinositi rješavanju nekih nacionalnih problema”.

Borzan smatra da će datum izbora za Hrvatski sabor odrediti i kako će izgledati kampanja za mjesta u Europskom parlamentu.

“Ako europska kampanja bude iza parlamentarne, onda će se sva teška artiljerija ispucati na parlamentarnim izborima i europski izbori će onda biti pomalo izazovni za nas jer će građani vjerojatno biti zasićeni od onoga u parlamentarnoj kampanji”, smatra Borzan.