Odmah na početku razriješimo dilemu: pravilno je pisati i govoriti i Banija i Banovina, piše slobodnadalmacija.hr

Ovih dana dok se svakodnevno izvještava o stradalnicima potresa i njegovima strašnim posljedicama, mnogi su se našli pozvanima reagirati pa tako ispod tekstova ispravljaju novinare, književnike i seizmologe kritizirajući ih kako ne koriste hrvatski izraz Banovina nego srpski Banija.

Pišu tako “kako se svjesno upotrebljava toponim Banija, što je, kažu jasna i duboka poruka s ideološkim predumišljajem”.

Svi oni koji to tvrde nisu u pravu jer niti je Banovina samo hrvatski izraz niti je Banija srpski, odnosno jugoslavenski.

Kolega Inoslav Bešker već je prije jasno objasnio kako su Bànija i Bánovina podjednako legitimne inačice.

Povijesni razlozi sugeriraju da se obliku Banije dâ prednost, ali isto tako navodi kako je inačica Banovina podjednako legitimna. Književnik Edo Popović također ukazuje da su i Banija i Banovina hrvatski nazivi, da hrvatskiji ne mogu biti, što kaže, zna svatko tko je savladao osnove hrvatskog jezika i hrvatske povijesti.

Banovina može biti bilo koje područje pod upravom bana. Banovinom su se nazivale i Primorska banovina, i Savska banovina, i Banovina Hrvatska (središte Zagreb), i druge banovine u Kraljevini Jugoslaviji, a Banija nije imala velikih pretenzija, tako se naziva samo regija čije je središte Petrinja.

Nema ispravnog i neispravnog u ovom slučaju, oba načina pisanja i izgovora ovdje su ispravna.

Jedan od lovaca iz HRT-ovog kviza “Potjera”, Krešimir Sučević-Međeral tumači kako rasprava o tome da “ne može biti Banija, to je srpski” dobar primjer koliko nas je teror stava “postoji samo jedan ispravan način na koji se nešto može reći” doveo do paranoje. Kao što je poznato, Sučević Međeral je lingvist, radi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a završio je i  poslijediplomski studij jezikoslovlja na Sveučilištu u Zadru.

„Naziv Banovina u javnom se diskursu počeo forsirati negdje 1992. Štoviše, poznata snimka Gordana Lederera iz jeseni 1991. zove se “Banijska ratna praskozorja” – podsjeća Sučević-Međeral.