Velik je prinos lepoglavskih pavlina hrvatskoj kulturi, prosvjeti, pa čak i politici. Najvidljiviji je onaj kojim obogaćuju likovne umjetnosti, te nije besmisleno kada se Lepoglavu zbog množine kulturnih pregaoca i sačuvanog blaga naziva ‘Dubrovnikom sjevera’.
Možda je ipak doprinos prosvjeti najveći. I nije slučajno da su u pavlinskom redu među najpoštovanijim svecima četiri velika crkvena naučitelja. Vidimo ih na pročelju lepoglavske crkve, kao i na glavnom oltaru.
Nakon što je u Lepoglavi već 1582. otvorena prva javna gimnazija u Hrvatskoj, 1656. pokrenuta je sveučilišna nastava, studij filozofije i teologije, a 23. siječnja 1674., odobrenjem Leopolda Habsburškog, lepoglavski studij dobiva sva sveučilišna prava ‘studium generale’, pa tako i podjela doktorata. Na lepoglavskom studiju obranjeno je oko 75 doktorata, te je lepoglavski studij prednjačio onome osnovanom 1669. u Zagrebu.
Na primat lepoglavskog sveučilišta pred zagrebačkim ukazao je još Gjuro Szabo daleke 1911. Pa ipak, unatoč tome, zagrebačko je sveučilište slavilo 300. godišnjicu kao prvo hrvatsko sveučilište 1969. Da bi naglasili svoj primat, Lepoglavčani su glavni trg u gradu pred tridesetak godina preimenovali u ‘Trg prvog hrvatskog sveučilišta’. Ipak, prvo hrvatsko sveučilište osnovano je davne 1396., pri dominikancima u Zadru!
zb/prigorski.hr