U Poljani Križevačkoj u Križevcima nalazi se nacionalna banka koja ne zaračunava kamate, ne dijeli hipotekarne kredite, niti poseže za ovrhama. Iako se ne radi o investicijskoj banci, ova je banka pravi primjer investiranja u budućnost.

U njenim je sefovima, odnosno zamrzivačima, pohranjeno istinsko blago ovog dijela Europe, piše Glas Podravine. Riječ je o Banci gena domaćih životinja Republike Hrvatske kroz koju su nas provele Marija Špehar, voditeljica Službe za animalne genetske resurse pri Ministarstvu poljoprivrede, te Vesna Orehovački, viša koordinatorica u Banci animalnih gena.

Kako nam je objasnila voditeljica Špehar, brzi razvoj tehnologija s jedne strane omogućio je procvat moderne poljoprivredne proizvodnje, a s druge strane je potisnuo naše tradicionalne biljne i životinjske genetske resurse.

– Budući da živuće generacije svjedoče nestajanju dijela biološke raznolikosti, javila se potreba, ali i obaveza, očuvanja i održanja postojećih životinjskih resursa za nadolazeće generacije. Spomenuta raznolikost, između ostalog, očituje se i kroz 28 priznatih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja čiji se genetski materijal nalazi upravo u ovim novootvorenim prostorijama – kazala je Špehar vodeći nas kroz prostorije i laboratorij Banke gena domaćih životinja.

Prostorije su otvorene 25. siječnja ove godine, nadovezala se Orehovački, a događaju je, između ostalih, prisustvovao ministar zadužen za poljoprivredu Tomislav Tolušić čime je dano do znanja da se radi o izuzetno važnom projektu. Orehovački nam je potom pokazala „trezore“ koji su ispunjeni spomenutom biološkom raznolikosti.

– Jedan od ovih hladnjaka smrzava somatska tkiva životinja u svrhu očuvanja gena na minus 86 stupnjeva Celzijevih. Drugi spušta temperaturu do negativnih 20, a u kontejnerima s tekućim dušikom, odnosno na minus 196 stupnjeva Celzijevih, čuvamo sjeme naših autohtonih pasmina, točnije istarskog goveda ili Boškarina i slavonsko-srijemskog podolca, također autohtonog goveda – ističe Orehovački.

Sačuvano sjeme, između ostalog, služi kao podrška pri očuvanju izvornih pasmina u njihovom prirodnom okruženju.

Kad se zadovolje svi uvjeti za registraciju autohtone domaće pasmine, u banci gena domaćih životinja mogla bi se naći i 29. pasmina. Riječ je o dravskoj guski koja se nalazi na putu registracije autohtone pasmine.

Govoreći o samoj Banci gena Špehar naglašava da je ona jedino mjesto u Hrvatskoj na kojem su pohranjeni genetski materijali. Stoga je ona od izuzetnog značaja za budućnost domaćih pasmina.

– Otpornost, robusnost, majčinski instinkti, sve su to specifična svojstva sadržana u genetskom materijalu domaćih pasmina koja u budućnosti mogu odigrati važnu ulogu pri uzgoju životinja. Ta tvrdnja poprima poseban značaj kad se kaže da su autohtone pasmine izrazito otporne na klimatske promijene kojima svakodnevno svjedočimo – objašnjava Špehar.

Podsjeća da su neke od tih pasmina na rubu nestanka, poput istarske koze koja danas živi u svega dva stada. Ta činjenica još je jedan u nizu dokaza da hladnjaci u Poljani Križevačkoj čuvaju jedno od najvrjednijih blaga koje posjeduje naše društvo.

Orehovački kaže da je Nacionalni program očuvanja izvornih pasmina domaćih životinja počeo s radom još 2010. godine, a samo sakupljanje materijala tri godine kasnije.

– Otpočetka sudjelujem u tom procesu i u početku, kao i uvijek, to su bili mali koraci. Radili smo u maloj prostoriji u kojoj je bio smješten ručni hladnjak kojim se materijal transportirao do Zagreba na pohranu – prisjetila se.

Pitali smo naše sugovornice može li Banka gena poslužiti pri obnavljanju vrste nakon nekih kataklizmičkih događaja ili taj zaključak proizlazi iz prevelike izloženosti znanstveno fantastičnim filmovima.

– U pravu ste, sjeme koje čuvamo može nakon neke pošasti, recimo bolesti koja pohara neku pasminu, poslužiti u njenom obnavljanju to jest rekonstrukciji pasmine. Takva mogućnost još će biti izglednija kad naš posao proširimo i na čuvanje embrija, što također planiramo – riječi su Orehovački.

Špehar je kazala da Banka gena u Poljani Križevačkoj nije ništa slabije opremljena od sličnih banaka u razvijenim zemljama.

– Predvodnik u tom poslu je svakako Nizozemska koja ima najveću banku gena, ali već i naši susjedi Slovenci posjeduju svoj takozvani arhiv genetskog materijala. Svi smo mi povezani i razmjenjujemo iskustva, a osim s njima, surađujemo i s raznim znanstvenim institucijama – naglašava Špehar.

Špehar: Planira se uspostavljanje regionalnih banaka gena

Iz razgovora doznajemo da hladnjaci za čuvanje genetskog materijala imaju ugrađene sigurnosne mehanizme koji im omogućavaju 48-satni rad bez struje.

– U slučaju da se hladnjaci pokvare, ostaje nam dovoljno vremena da nam dobavljač dostavi novi kako bismo sačuvali tkivo koje na ovim temperaturama možemo skladištiti do u vječnost – tvrdi Špehar.

Dodaje da se unatoč tim sigurnosnim mehanizmima planira oformljenje regionalnih banaka gena kako sav materijal ne bi bio koncentriran isključivo na jednom mjestu.

– Prva od regionalnih banaka bit će, najvjerojatnije, u Istri. Njenom uspostavom imat ćemo dva mjesta u Hrvatskoj u kojima će se čuvati genetski materijal autohtonih pasmina domaćih životinja – zaključila je Špehar.

prigorski.hr