Sutkinja Gordana Jalšovečki koja obnaša dužnost v.d. predsjednice Vrhovnog suda u Saboru je poručila da ‘ne pristaje na tezu da su suci najslabija karika u sudbenoj vlasti’ te izvijestila da je stopa ažurnosti rješavanja predmeta u 2024. porasla dok se vrijeme rješavanja skratilo na 124 dana.

Sutkinja ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave Gordana Jalšovečki koja je privremeno, već godinu dana, na čelu Vrhovnog suda od smrti bivšeg predsjednika Radovana Dobronića Saboru je u srijedu predstavila izvješća Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2022. i 2023., koje je podnio tadašnji predsjednik Radovan Dobronić te ono za 2024. godinu, koje je sama podnijela.

Jalšovečki je izvijestila zastupnike da, s obzirom na negativnu percepciju pravosuđa, treba izdvojiti 2023. godinu u kojoj je bilo problema jer su sudovi imali zastoj u radu zbog sudačkih mjera upozorenja i štrajka državnih službenika i namještenika.

„U trogodišnjem razdoblju sudovi su primili između 1,260.000 i 1,290.000 novih predmeta, stopa ažurnosti rješavanja 2023. je bila nešto manja i iznosila je 79 posto, no, u 2024. se vratila na gotovo 102 posto, što znači da je više predmeta riješeno nego li je primljeno te se skratilo vrijeme potrebno za rješavanje predmeta na 124 dana”, istaknula je.

U 2024. godini broj predmeta se povećavao i svaki sudac je prosječno riješio 790 predmeta, a broj neriješenih predmeta je padao i iznosio je 269 predmeta, kazala je.

Navela je i da povećani priljev predmeta bilježe županijski, općinski, trgovački sudovi i na Vrhovnom sudu RH, jedino je na upravnim sudovima bio smanjen priljev novih predmeta, dok je na Visokom kaznenom sudu bilo približno na istoj razini kao i 2023. godine.

„Analiza broja neriješenih predmeta po sudovima za 2024. godinu pokazuje trend smanjenja broja neriješenih predmeta na općinskim sudovima, Visokom prekršajnom sudu, Visokom trgovačkom i Vrhovnom sudu, dok je na ostalim sudovima trend povećanja tih predmeta, a najveći broj neriješenih predmeta bilježe županijski i upravni sudovi koji imaju relativno visoku stopu rješavanja, 95 posto. Najveću stopu rješavanja imao je Vrhovni sud, kao i Visoki prekršajni sud”, navela je podatke.

Najveći problem sudbene vlasti postupci koji traju duže od 10 godina

Kao najveći problem sudbene vlasti istaknula je postupke koji traju duže od 10 godina, no, to obrazlaže zakonskim izmjenama po kojima suci moraju ispuniti normu od 100 posto, zbog čega suci pribjegavaju rješavanju novijih i lakših predmeta, inače im prijete stegovni postupak. Predlaže stoga, budući da ‘stari’ predmeti iziskuju više vremena, da se sudačka norma vrati na prijašnjih 80 posto.

U odnosu na vrstu predmeta 2024. godine trend je smanjivanje broja neriješenih građanskih predmeta, dok se broj upravnih i kaznenih predmeta povećavao, no, stopa rješavanja i dalje iznosi 97 posto, istaknula je.

Što se tiče kadrovskih kapaciteta, navela je broj od 1660 sudaca u 2024. što je, kazala je, povećanje u odnosu na 2022., no i dalje smanjenje u višegodišnjem razdoblju kada se gleda da je sudaca 2013. bilo 1912, a upozorila je i na problem starosne dobi sudaca. Istaknula je da je resorno ministarstvo uložilo sredstva i napore u uređenje pojedinih sudskih zgrada, pa tako i Trga pravde, što će, kazala je, poboljšati uvjete rada.

„Za funkcioniranje sudbene vlasti bitna je sinergija s druge dvije grane vlasti i zato je šteta što predsjednik Dobronić nije imao priliku izložiti svoja izvješća u godinama kad ih je podnosio. Mislim da bi to doprinijelo boljem razumijevanju sudstva”, ustvrdila osvrnuvši se na činjenicu da su izvješća za razdoblje od prije tri, četiri godine došla na dnevni red sjednice Sabora tek sada.

Činjenica je da je percepcija pravosuđa više negativna nego pozitivna, no, pozitivni pomaci ne dobivaju na istom značaju u javnosti, kazala je, dodavši da suci rješavaju normu i preko normi i imaju prevelik priljev predmeta.

„Ne pristajem na tezu da su suci naslabija karika u sudbenoj vlasti”, poručila je, naglasivši da pravosuđe ne čine samo sudovi nego i DORH.

Odgovarajući na replike 30-ak zastupnika, Jalšovečki nije htjela odgovarati na politički motivirana pitanja kao ni na pitanja o konkretnim predmetima. S obzirom na različitu sudsku praksu najavila je da će Vrhovni sud u iduća dva mjeseca donijeti odluku vezanu uz različite presude vezane uz tužbe u vezi kredita u švicarskim francima.