Izložba Petar Barišić “Retrospektiva 1978. – 2024.” bit će otvorena u srijedu, 18. rujna u 19 sati u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci.
Izložba će biti otvorena do 19. listopada, a moći će se razgledati od ponedjeljka do petka od 10 do 13 i od 18 do 20 sati te subotom od 10 do 12.
Kustosica izložbe je dr. art. Tea Hatadi koja o izložbi kaže: – U posjetu atelijeru Petra Barišića u Zagrebu obuzela me potreba pregledati sve što je ovaj konstruktor, kipar i strastveni radnik i kuhar postavio na zidove. Toliko je objekata, reljefa, crteža i fotografija da se satima otkrivaju novi motivi, nove serije, novi oblici. Barišić je budan spavač, prisutan je, tu je, a kao da sramežljivo čuva oblike koje je godinama istraživao. Upravo ta strastvena gužva, horror vacui koji te tjera da se izgubiš motivacija su i tema ove izložbe.
Na izložbi će se predstaviti različita dostupna djela, od onih koja pripadaju nekoj seriji odavno rasparenoj među kolekcionarima, zbirkama i muzejima, pa sve do samostalnih formi koje čekaju da se upali reflektor koji će ih postaviti u novi kontekst ili osvjetlati onaj izvorni, autorski trenutak. O radu ovog kipara, umjetnika riječi, pisala su mnoga važna imena hrvatske teorije povijesti umjetnosti, kritičari i teoretičari. Tako strahopoštovanje prema riječima prethodnika, Barišića postavljam u atmosferu njegovog atelijera, u kojem kuha, druži se i stvara, u kojem prima prijatelje i goste, u kojem predstavlja sebe iz više perspektiva. Cilj izložbe je predstaviti križevačkoj publici rad umjetnika kipara koji svojim djelima promatrača udaljuje od svakodnevnog i odvodi ga na putovanje formom, oblicima, dimenzijom, prostorom – ističe Hatadi.
Petar Barišić rođen je 7. listopada 1954. godine u Vrlici, gdje je pohađao osnovnu školu. Školu za primijenjenu umjetnost završio je 1973. u Splitu. Godine 1978. diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u kiparskoj klasi prof. Ivana Sabolića. Od 1978. do 1981. godine bio je suradnik Majstorske radionice prof. Frana Kršinića.
Izlagao je na više od sedamdeset samostalnih te više od 150 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu (Zagreb, Split, Dubrovnik, Pečuh, Fulda, Mannheim, Stuttgart, Aachen, Moskva, Pariz, Osaka, Prag, New York, Melbourne, Beč, Šibenik, Budimpešta ..).
Godine 1993. sudjelovao je na projektu „Recall Byblos“ u Ludwig Forum für Internationale Kunst u Aachenu. Godine 1995. izlaže u Osaki na Triennale 1995 – 6th International Contemporary Art Competition, a 2003. zastupa Hrvatsku (s još troje autora) na 9th Cairo International Biennale u Kairu. Od 1994. član je mađarsko-hrvatske umjetničke grupe „Chopor(t) horda“. Djela mu se nalaze u brojnim muzejima, galerijama i privatnim zbirkama u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Dobitnik je više nagrada i priznanja među kojima je i Grand Prix na 5. Trijenalu hrvatskog kiparstva 1994. i Godišnje nagrade „Vladimir Nazor“ za likovnu umjetnost (za spomenik Palim hrvatskim braniteljima u Đakovu 2001.).
Dobio je Nagradu grada Zagreba za najbolju izložbu u 2011., za samostalnu izložbu Gluho zvono (Crkva sv. Donata Zadar i Dom HDLU, Galerija „Bačva“), Zagreb, likovnu nagradu HDLU-a za najbolju izložbu u 2011. (Gluho zvono), Zagreb te nagradu Galerije Forum za najbolju izložbu u 2008. (Bijelo), Zagreb.
Godine 1996. za osobite zasluge u kulturi odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića.
U nastavnom zvanju na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu Petar Barišić je od 2002. kao docent, a 2012. izabran je u umjetničko-nastavno zvanje redovitog profesora. Godine 2018. je izabran u umjetničko-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju.
Ak. godine 2011./2012. mentor je na Poslijediplomskom doktorskom studiju kiparstva na ALU Zagreb.
Član je HDLU-a od 1978. godine; od 2001. bio je član Upravnog odbora HDLU-a, od 2003. Upravnog odbora Zajednice samostalnih umjetnika Hrvatske. Dopredsjednik HDLU-a bio je u mandatu od 2003. do 2007. godine.. Bio je član Vijeća za likovnu djelatnost Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport u mandatu 2005./2006. godine. Od 2008. do 2012. bio je član Upravnog vijeća Galerije Klovićevi dvori. Godine 1991. bio je član organizacijskog odbora 4. trijenala Hrvatskog kiparstva, 1997. član Organizacijskog odbora i Ocjenjivačkog suda 6. trijenala hrvatskog kiparstva.
Godine 2001. bio je član Umjetničkog odbora izložbe U susret vukovarskom salonu, 2002. član Organizacijskog odbora 37. Zagrebačkog salona primijenjenih umjetnosti, a 2003. i 2006. Organizacijskog odbora 38. i 41. Zagrebačkog salona arhitekture. Izradio je skulpturu koja se dodjeljivala uz godišnju nagradu INE i Hrvatskog kulturnog kluba za promicanje hrvatske kulture u svijetu (1995. – 2007.). Godine 2011. bio je član međunarodnog žirija za izbor umjetnika čije će skulpture ući u stalni postav parka skulptura Forma viva (Slovenija).
Odbor za dodjelu nagrade „Vladimir Nazor“ 2012. godine imenovao ga je članom žirija za područje likovnih i primijenjenih umjetnosti s dvogodišnjim mandatom.
Godine 2012. bio je član ocjenjivačkog suda za izradu spomenika dr. Franji Tuđmanu u Osijeku, te član ocjenjivačkog suda XI. trijenala hrvatskog kiparstva (Gliptoteka HAZU u Zagrebu).
Gradska skupština 2013.godine imenovala ga je članom Upravnog vijeća Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Godine 2014. bio je član Komisije za dodjelu nagrade Međunarodnog olimpijskog odbora za trofej „Olimpijski sport i umjetnost“ MOO za 2013. godinu. Godine 2015. bio je predsjednik ocjenjivačkog suda Natječaja za spomenik dr. Franji Tuđmanu za grad Knin. Odbor nagrade „Vladimir Nazor“ 2016. godine imenovao ga je članom Komisije za likovne i primijenjene umjetnosti u dvogodišnjem mandatu.
O Petru Barišiću Hrvatska televizija snimila je i emitirala nekoliko dokumentarnih filmova u režiji Eduarda Galića. Godine 2001. snimljen je film za znanstveno-obrazovni program u režiji Vlatke Vorkapić i po scenariju Matka Sršena.
Godine 2016. po scenariju Milana Bešlića snimljen je dokumentarni film o spomen obilježju Slomljeni pejzaž, autora Petra Barišića i koautora (arhi. Kata Marunica i arhi. Igor Ravlić), podignutom u spomen poginulom snimatelju HRT-a Gordanu Ledereru na brdu Čukur kod Hrvatske Kostajnice.
Od 2022. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. (Izvor: www.hazu.hr)
Realizacija izložbe sufinancirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Koprivničko-križevačke županije, Grada Križevaca.
